Srđan Amidžić, ministar financija i trezora BiH, izrazio je sumnju u ekonomsku održivost zemlje, međutim, stručnjaci ističu da to ne treba dovoditi u pitanje, te da je dovoljno da se pogledaju prihodi Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koji iz godine u godinu rastu, i uzme u obzir činjenica da je BiH među najmanje zaduženim zemljama u Europi.
Izjava Amidžića uslijedila je nakon sjednice UNO BiH, na kojoj nije postignut dogovor o raspodjeli 245 milijuna KM prihoda od putarine.
Na toj sjednici nije postignut ni dogovor o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa za period listopad – prosinac ove godine.
“Ne postavljam pitanje političke, kulturološke, religijske održivosti zemlje, pričam samo o onome što je moj resor, a to je ekonomija, BiH je ekonomski neodrživa zemlja”, istaknuo je Amidžić, koji je i predsjednik Upravnog odbora UNO.
Ekonomski stručnjaci, ali ni radnici institucija BiH, nisu se složili sa ovom izjavom Amidžića, ističući da niti jedan parametar ne govori da je BiH ekonomski neodrživa zemlja, i da se ta razina vlasti ne može, u ekonomskom smislu, posmatrati odvojeno od entiteta i županija.
“To je floskula. Tužno je što dolazi od ministra koji bi se trebao baviti strukom upravo vezanom za financije. Govoriti da je bilo koja država koja postoji na svijetu ekonomski neodrživa je pogrešno. Jedino što BiH, oba njena entiteta i kantone na neki način čini težim za financiranje jesu političke strukture, čiji je dio i ministar”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Povod za Amidžićevu izjavu bio je to što u ovom trenutku oko 700 milijuna maraka stoji na računima kako Uprave za neizravno oporezivanje, tako i “Elektroprenosa BiH”, ali i Regulatorne agencije za komunikacije, koja je na osnovu višegodišnjih kapitalnih projekata u proračun uplatila oko 125 milijuna KM, ali se ne troše.
“Pitanje je koliko je za BiH održivo da ima toliko administracije, toliko razina vlasti, ministara, njihovih savjetnika, vozača, službenih vozila i svih onih luksuza koje koristi i ministar. To je najveće opterećenje BiH kada je riječ o ekonomskim problemima”, kazao je Gavran, ističući da Amidžićeva izjava nije utemeljena na bilo kakvim ekonomskim pokazateljima.
Sa Gavranom se slažu i radnici, pa tako Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, kaže je priliv prihoda u Bosni i Hercegovini nikada veći i da BiH nije ekonomski ugrožena, ali da jeste ugrožena zbog prevelike potrošnje.
“Samo pogledajte prihode UNO BiH i sve će vam biti jasno. Kako može biti ugrožena? Ti prihodi se prvo raspoređuju institucijama BiH, a oni su rekordni. Državni službenici i zaposlenici u Federaciji BiH dobili su povećanje plaće od Nove godine i biti će im isplaćeno 2.500 KM, kako ako nismo ekonomski održivi. Ministar vjerovatno ima informacije na koje se poziva, ali u politiku se ne bih miješao. Gledajući činjenično stanje, BiH je apsolutno ekonomski održiva”, rekao je Mirković.
Ako bi se ekonomija Bosne i Hercegovine posmatrala i u kontekstu duga u odnosu na europske zemlje, očito je da je sa vanjskim dugom od devet milijardi KM, što je oko 20 posto BDP-a, među najmanje zaduženim zemljama u Europi. Osim što je kazao da je BiH ekonomski neodrživa, Amidžić je rekao i da su građani Bosne i Hercegovine prevareni jer su platili akcizu na naftu i naftne derivate, a novac nije stavljen u funkciju. Također, naglasio je i da inflacija u BiH svake godine “jede novac” o kojem nema dogovora, te da se od njega može sve manje i manje uraditi unutar Bosne i Hercegovine.
