Algoritam koji su znanstvenici razvili točan je u čak tri četvrtine slučajeva.

Već smo mogli čitati o kalkulatoru koji, temeljen na znanstvenim podacima i procjenama, može s priličnom točnošću, predvidjeti koliko će dugo netko živjeti. No znanstvenici su sad otišli i korak dalje.

Razvili su poseban algoritam koji koristi podatke iz čovjekova života, kako bi predvidio kako će živjeti i kad će umrijeti. Kako su naveli u studiji objavljenoj u Nature Computational Science, model nazvan “life2vec” točan je u otprilike 78 posto slučajeva, što ga stavlja u rang i drugih sličnih algoritama.

No, za razliku od drugih, “life2vec” funkcionira poput chatbota jer koristi postojeće podatke kako bi predvidio što će se sljedeće dogoditi.

Iza ovog modela stoje znanstvenici iz Danske i SAD-a koji su za stvaranje algoritma koristili strojno učenje s podacima iz Danske, a koji su obuhvaćali podatke o više od šest milijuna stvarnih ljudi, njihovim prihodima, profesijama i zdravstvenoj povijesti.

Konačni model razumije običan jezik i daje predviđanja o šansama za preranu smrt, ali i razini prihoda tijekom života. Dovoljno je upitati chatbot hoće li osoba XY umrijeti u sljedeće četiri godine i “life2vac” dat će odgovor.

Osim toga, znanstvenici su napravili i dodatak u algoritmu koji predviđa odgovore pojedinaca na temelju testa osobnosti. Test pita osobu da poreda 10 tvrdnji ovisno o tome koliko se slaže s njima i na temelju odgovora može prepoznati osobnost pojedinca.

I dok bi neki sa zadovoljstvom željeli saznati kad će umrijeti, drugi se vjerojatno ne bi usudili to pitati. Stoga su znanstvenici odlučili taj chatbot učiniti nedostupnom običnim korisnicima, ali i tvrtkama, kako se njegovi rezultati ne bi zloupotrebljavali.

Kako ističu sami znanstvenici, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se zajamčila privatnost ljudi u studiji, ali i kako se model ne bi zloupotrebljavalo.

Dodaju i kako se slične tehnologije za predviđanje ljudskog ponašanja i životnih događaja već koriste u tehnološkom sektoru kako bi se pratilo ponašanje korisnika društvenih mreža i utjecalo na njega, prenosi Dnevnik.hr.

Algoritam koji su znanstvenici razvili točan je u čak tri četvrtine slučajeva.

Već smo mogli čitati o kalkulatoru koji, temeljen na znanstvenim podacima i procjenama, može s priličnom točnošću, predvidjeti koliko će dugo netko živjeti. No znanstvenici su sad otišli i korak dalje.

Razvili su poseban algoritam koji koristi podatke iz čovjekova života, kako bi predvidio kako će živjeti i kad će umrijeti. Kako su naveli u studiji objavljenoj u Nature Computational Science, model nazvan “life2vec” točan je u otprilike 78 posto slučajeva, što ga stavlja u rang i drugih sličnih algoritama.

No, za razliku od drugih, “life2vec” funkcionira poput chatbota jer koristi postojeće podatke kako bi predvidio što će se sljedeće dogoditi.

Iza ovog modela stoje znanstvenici iz Danske i SAD-a koji su za stvaranje algoritma koristili strojno učenje s podacima iz Danske, a koji su obuhvaćali podatke o više od šest milijuna stvarnih ljudi, njihovim prihodima, profesijama i zdravstvenoj povijesti.

Konačni model razumije običan jezik i daje predviđanja o šansama za preranu smrt, ali i razini prihoda tijekom života. Dovoljno je upitati chatbot hoće li osoba XY umrijeti u sljedeće četiri godine i “life2vac” dat će odgovor.

Osim toga, znanstvenici su napravili i dodatak u algoritmu koji predviđa odgovore pojedinaca na temelju testa osobnosti. Test pita osobu da poreda 10 tvrdnji ovisno o tome koliko se slaže s njima i na temelju odgovora može prepoznati osobnost pojedinca.

I dok bi neki sa zadovoljstvom željeli saznati kad će umrijeti, drugi se vjerojatno ne bi usudili to pitati. Stoga su znanstvenici odlučili taj chatbot učiniti nedostupnom običnim korisnicima, ali i tvrtkama, kako se njegovi rezultati ne bi zloupotrebljavali.

Kako ističu sami znanstvenici, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se zajamčila privatnost ljudi u studiji, ali i kako se model ne bi zloupotrebljavalo.

Dodaju i kako se slične tehnologije za predviđanje ljudskog ponašanja i životnih događaja već koriste u tehnološkom sektoru kako bi se pratilo ponašanje korisnika društvenih mreža i utjecalo na njega, prenosi Dnevnik.hr.