Kvaliteta zraka danas je vrlo nezdrav na području Tuzle, dok je na području Sarajeva i Vogošće nezdrav, a u većini ostalih gradova nezdrav za osjetljive grupe stanovništva ili umjereno zagađen.
Indeks kvaliteta zraka u Tuzli u 11.00 sati iznosio je 205 i zrak je vrlo nezdrav za stanovništvo.
U takvim uvjetima kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti, a povećana je vjerojatnost negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tijekom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tijekom boravka vani, navode iz Ekoakcije koja prikuplja i objavljuje podatke o kvalitetu zraka na području Bosne i Hercegovine.
Indeks kvaliteta zraka u Sarajevu i Vogošći u 11.00 sati iznosio 171 i 153 i zrak je nezdrav za stanovništvo.
U takvim uvjetima moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i dišnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tijekom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.
Za osjetljive grupe stanovništva zrak je nezdrav na području Livna i Zenice u kojima je indeks kvaliteta zraka iznosio 140 i 135, te na području Visokog u kojem je izmjerena vrijednost indeksa kvaliteta zraka iznosila 124.
Kvaliteta zraka jedino je dobar na području Ivan-sedla gdje je indeks kvaliteta zraka u 11.00 sati iznosio 13.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa službenih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravstvo Županije Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanske županije te Američkog veleposlanstva u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
