U predškolskom odgoju i obrazovanju na razini Hercegovačko-neretvanske županije mnogo je izazova, a kao jedan od najvećih izdvojila bih zakonsku regulativu – rekla je Feni Marina Zeleničić, stručna savjetnica za predškolski odgoj Zavoda za školstvo u Mostaru koja je sudjelovala na okruglom stolu ”Unaprjeđenje prekogranične razvojne suradnje poboljšanjem kvalitete predškolskih odgojno-obrazovnih ustanova u HNŽ-u”.
Kako je dodala, na razini Bosne i Hercegovine još 2007. godine donesen je okvirni zakon o predškolskom odgoju, te je postavljen rok od pola godine u kojem su se županijski zakoni trebali uskladiti s okvirnim. Zelenčić ističe da je HNŽ jedina županija u kojoj to nije učinjeno.
– U HNŽ-u je još uvijek na snazi Zakon o predškolskom odgoju iz 2000. godine. Pored toga što nemamo usklađen zakon, naši su podzakonski akti usklađeni s okvirnim zakonom, tako da imamo standard i normativ koji je usklađen s okvirnim zakonom i apsurd je da on nije u suglasnosti s važećim Zakonom o predškolskom odgoju u ovoj županiji. Također, Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji naknadno je donesen, nakon okvirnog zakona – pojasnila je ona.
Konfuzije u radu
Zelenčić dodaje da nereguliran zakon i podzakonski akti stvaraju konfuziju u radu predškolskih ustanova, što je jedan od najvažnijih izazova koji vuče sve ostale.
– Jedan od također bitnih izazova je financiranje. U ovoj županiji djeca pred polazak u osnovnu školu nisu obvezna da budu u predškolskoj ustanovi. Samim time, ne financira se nijedno dijete koje pohađa privatnu predškolsku ustanovu. Pokrenuta je inicijativa od strane privatnih predškolskih ustanova koje su formirale udruženje. Po tom pitanju se sada radi, a vjerujemo i nadamo se da će obrazovne vlasti imati razumijevanja, da će razumjeti važnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te važnost ulaganja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje – istaknula je ona.
Naglasila je važnost žurnog rješavanja ovih problema jer se, prema istraživanjima, do sedme godine završi 70 posto sposobnosti za učenje.
– Sav kapacitet kod djece, naše buduće generacije, je u predškolskom odgoju i obrazovanju. Recimo, dijete od dvije godine duplo brže uči od odrasle osobe. Također imamo istraživanja longitudinalne studije koja pokazuju da se za jedan uložen dolar u predškolstvu vrati 6 dolara. To je podatak koji bi trebao potaknuti na financijska ulaganja – pojasnila je.
Na kraju je navela da je jedan od izazova nedostatak stručnog kadra, pojasnivši da u predškolskim ustanovama, pored magistara i profesora predškolskog odgoja, rade i pedagozi, psiholozi, edukacijski rehabilitatori te učitelji, a sve u nedostatku odgajatelja.
Projekt ‘DOBRI MOSTARI – čuvari hrvatskog zajedništva’
Ravnateljica Dječjeg vrtića ”Sveti Josip” iz Mostara Marija Jovanović rekla je da, kada žele unaprijediti njihov rad i pružiti adekvatnu skrb za djecu, onda često nailaze na poteškoće financijske naravi, osobito u uvjetima naglog rasta cijena i troškova života.
– Dodatno je teško jer kao privatni dječji vrtić, zajedno s drugim privatnim predškolskim ustanovama, još uvijek nismo na proračunu grada niti županije. U takvim teškim uvjetima trebali smo razmišljati i pronalaziti vanjske izvore financiranja, što smo mi ostvarili kroz projekt ‘DOBRI MOSTARI – čuvari hrvatskog zajedništva’. Svjesni smo da to nije dugoročno ni trajno rješenje za naše djelovanje, ali kroz neke aktivnosti koje smo provodili unutar projekta uspjeli smo ostvariti neke nama važne ciljeve – smatra ravnateljica.
Upravo je i okrugli stol ”Unaprjeđenje prekogranične razvojne suradnje poboljšanjem kvalitete predškolskih odgojno-obrazovnih ustanova u HNŽ-u” proveden u okviru projekta ”DOBRI MOSTARI – čuvari hrvatskog zajedništva”, čiji je nositelj dječji vrtić ”Sveti Josip” iz Mostara.
Ravnateljica Jovanović je kazala da je projekt vrijedan 23.890 eura, od čega je 21 tisuća eura financirano iz Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, čiji je nositelj Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije RH.
U okviru projekta provedeno je niz aktivnosti, a ravnateljica je osobito istaknula adaptaciju i opremanje predškolskih ustanova te aktivnost jačanja kapaciteta odgojno obrazovnih djelatnika i roditelja.
– Adaptirali smo i uredili pet prostorija, vanjsko dvorište i igralište našeg vrtića, nabavljena je oprema za provedbu inovativnih odgojno-obrazovnih programa. Uz postojeće sadržaje koje imamo u našem velikom dvorištu, kroz ovaj projekt smo željeli postaviti kombinirano igralo koje bi dodatno potaknulo aktivnost djece na otvorenom a time bi pozitivno utjecalo na njihov rast, razvoj i zdravlje. Nabavili smo i kvalitetne didaktičke igračke koje su važne za cjelokupni psiho-fizički razvoj djece jer potiču razvoj njihovih sposobnosti – pojasnila je ona.
Edukacije kao sustav podrške za roditelje i odgajatelje
Kako je ravnateljica dodala, u okviru projekta održane su i edukacije za odgajatelje i roditelje u Splitu i Mostaru kojima se željelo unaprijediti rad i osnažiti kapacitete odgojno-obrazovnih djelatnika i roditelja.
Edukacije su se odnosile na pripreme i provedbe projekata iz EU fondova u kojima je sudjelovalo osam odgojno-obrazovnih djelatnika iz ovog vrtića te iz Splita, a provedene su i edukacije u suradničkom radu između roditelja i odgajatelja gdje je sudjelovalo osam djelatnika i 30 roditelja.
– Cilj edukacija bio je unaprijediti odgojno-obrazovne djelatnike u njihovim vještinama u radu s djecom, a isto tako aktivno uključiti roditelje u rad odgojno-obrazovnih djelatnika u predškolskom uzrastu. Tako stvaramo sustav podrške unutar kojeg dijete može rasti i razvijati se na način da ga prati i roditelj i odgajatelj. Na taj način nema disbalansa, nego je dijete praćeno i voljeno od strane svih onih koji sudjeluju u njihovom odgoju – rekla je viša savjetnica ureda za međunarodnu suradnju i projekte Ružica Đonlić iz Splita, koja je ujedno provodila edukacije.
