Slabija kupovna moć stanovništva i pad potražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a u isto vrijeme je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su se obiteljske riznice ispraznile.

Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i predmeta koji sadrže zlato u vrijednosti od 38.102.053 KM sa dažbinama, što je manje za više od 21,7 milijuna KM u odnosu na cijelu prošlu godinu, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno  658.019,84 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, te u obliku praha.

“U BiH je uvezeno i 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i dijelovima od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, što je mnogo manje nego u lani, kada je uvezeno više od 28,4 milijuna KM”, kažu u UNO BiH.

Dodaju da je draguljskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitih metalima u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM, što je manje za 2,6 milijun KM nego lani.

“U ovoj godini uvezeno je i 935.360,79 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njihovih dijelova”, kazali su u UNO BiH i dodali da najviše plemenitog metala na naše tržište dođe iz Italije, Turske i Slovenije.

Kako su rekli, u ovoj godini se bilježi i pad izvoza za 27.034.978 KM manje nego lani, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka, Litvanija i Njemačka.

Otkupljivači zlata i prodavci ističu da je primjetno da mali broj ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako da prežive, budući da su jako visoke cijene osnovnih životnih namirnica, pa kupovina zlata dođe više kao luksuz.

“Ljudi nemaju novca. Nakit kupuju samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je zakazala i prodaja nakita dijaspori, koja je, inače, izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci.

I sarajevski zlatari dijele sličnu sudbinu.

Kako su rekli, i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala ove godine su bili znatno slabiji nego ranijih godina.

“Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju što više da prodaju”,  kazali su u jednoj  zlatari.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena zlata mijenjala, pa je prije aktualnog rata u Palestini bilježila  pad.

“Kako su rasle kamate, i ulaganje u zlato je postajalo relativno manje atraktivno i to sigurno može objasniti dio pada u vrijednosnom smislu u oba smjera. Međutim, i kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu objasniti drugi dio uzroka, odnosno pad potražnje, jer je sve manje dohotka raspoloživo za neesencijalne potrebe i za ulaganja”, kazao je Gavran. 

Mada se, kako je rekao, ovaj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer cijena zlata opet raste, pa kako kaže Gavran, uskoro bismo mogli imati dijelom drugačije podatke, prenose Nezavisne.

Slabija kupovna moć stanovništva i pad potražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a u isto vrijeme je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su se obiteljske riznice ispraznile.

Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i predmeta koji sadrže zlato u vrijednosti od 38.102.053 KM sa dažbinama, što je manje za više od 21,7 milijuna KM u odnosu na cijelu prošlu godinu, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno  658.019,84 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, te u obliku praha.

“U BiH je uvezeno i 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i dijelovima od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, što je mnogo manje nego u lani, kada je uvezeno više od 28,4 milijuna KM”, kažu u UNO BiH.

Dodaju da je draguljskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitih metalima u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM, što je manje za 2,6 milijun KM nego lani.

“U ovoj godini uvezeno je i 935.360,79 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njihovih dijelova”, kazali su u UNO BiH i dodali da najviše plemenitog metala na naše tržište dođe iz Italije, Turske i Slovenije.

Kako su rekli, u ovoj godini se bilježi i pad izvoza za 27.034.978 KM manje nego lani, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka, Litvanija i Njemačka.

Otkupljivači zlata i prodavci ističu da je primjetno da mali broj ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako da prežive, budući da su jako visoke cijene osnovnih životnih namirnica, pa kupovina zlata dođe više kao luksuz.

“Ljudi nemaju novca. Nakit kupuju samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je zakazala i prodaja nakita dijaspori, koja je, inače, izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci.

I sarajevski zlatari dijele sličnu sudbinu.

Kako su rekli, i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala ove godine su bili znatno slabiji nego ranijih godina.

“Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju što više da prodaju”,  kazali su u jednoj  zlatari.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena zlata mijenjala, pa je prije aktualnog rata u Palestini bilježila  pad.

“Kako su rasle kamate, i ulaganje u zlato je postajalo relativno manje atraktivno i to sigurno može objasniti dio pada u vrijednosnom smislu u oba smjera. Međutim, i kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu objasniti drugi dio uzroka, odnosno pad potražnje, jer je sve manje dohotka raspoloživo za neesencijalne potrebe i za ulaganja”, kazao je Gavran. 

Mada se, kako je rekao, ovaj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer cijena zlata opet raste, pa kako kaže Gavran, uskoro bismo mogli imati dijelom drugačije podatke, prenose Nezavisne.