Povodom stotinu i desete obljetnice rođenja Sofije Naletilić Penavuše, Franjevački muzej i galerija 9. studenoga u 19 sati izlažu 34 skulpture iz vlastitog fundusa, želeći još jednom skrenuti pozornost na važnost Penavušinog likovnog stvaralaštva.

Penavuša je do danas najnagrađivanija širokobriješka umjetnica i umjetnica s najvećom međunarodnom reputacijom koja potječe iz ovih krajeva.

Umjetnost Babe Penavuše je od neprocjenjive važnosti za Zapadnu Hercegovinu, ali i za hrvatsku likovnu kulturu uopće. Njezin likovni izraz prepoznat je na globalnoj razini, budući da je izlagala u inozemstvu i dobila eminentne nagrade i priznanja, podsjetili su organizatori izložbe.

– Svijet u kojem je odrastala samouka umjetnica Sofija Naletilić Penavuša je svijet u kojem su mogli preživjeti samo snažni ljudi, tvrđi od kamena na kojem su ‘nikli’. To je vrijeme gladi, ratova, nepravdi i potpunog patrijarhata u Zapadnoj Hercegovini. U razdoblju djetinjstva okružena je narodnim običajima koji su živjeli u simbiozni s kršćanstvom i ispreplitali se s poganskom tradicijom starih Slavena i Ilira kroz tradicijske priče, mitove i legende. Penavušu okružuju, Ilirske gomile, grudine, reljefi na stećcima, ornamenti na narodnim nošnjama, rutama i izravna komunikacija s prirodom. U takvom okruženju stvara se Sofijin likovni svijet i razvijaju svjetonazori – napisao je, uz ostalo, u osvrtu na izložbu povjesničar umjetnosti iz Širokog Brijega Tomislav Ćavar.

Sofija Naletilić Penavuša rođena je 6. siječnja 1913. u Mokrom pokraj Širokog Brijega. Djetinjstvo je provela u roditeljskoj kući Penavić, djevojaštvo kod starije sestre u Brotnju radeći težačke poslove. Opismenila se u desetoj godini učeći od starijih sestara i od oca. Plela je i vezla, u čemu je iskazivala osebujnost. Godine 1932. udala se za Marijana Naletilića u obližnje Oklaje i rodila šestero djece. Udovicom je ostala 1942. Kipove je počela raditi u svojoj 64. godini. Načinila ih je preko 7000. Dosad je imala 20 samostalnih i približno isto toliko skupnih izložbi. Posmrtno je dobila Grand Prix, INSITA ‘94. u Bratislavi. Preminula je u Oklajima 22. lipnja 1994.

Izložba ostaje otvorena do 5. prosinca ove godine.

Povodom stotinu i desete obljetnice rođenja Sofije Naletilić Penavuše, Franjevački muzej i galerija 9. studenoga u 19 sati izlažu 34 skulpture iz vlastitog fundusa, želeći još jednom skrenuti pozornost na važnost Penavušinog likovnog stvaralaštva.

Penavuša je do danas najnagrađivanija širokobriješka umjetnica i umjetnica s najvećom međunarodnom reputacijom koja potječe iz ovih krajeva.

Umjetnost Babe Penavuše je od neprocjenjive važnosti za Zapadnu Hercegovinu, ali i za hrvatsku likovnu kulturu uopće. Njezin likovni izraz prepoznat je na globalnoj razini, budući da je izlagala u inozemstvu i dobila eminentne nagrade i priznanja, podsjetili su organizatori izložbe.

– Svijet u kojem je odrastala samouka umjetnica Sofija Naletilić Penavuša je svijet u kojem su mogli preživjeti samo snažni ljudi, tvrđi od kamena na kojem su ‘nikli’. To je vrijeme gladi, ratova, nepravdi i potpunog patrijarhata u Zapadnoj Hercegovini. U razdoblju djetinjstva okružena je narodnim običajima koji su živjeli u simbiozni s kršćanstvom i ispreplitali se s poganskom tradicijom starih Slavena i Ilira kroz tradicijske priče, mitove i legende. Penavušu okružuju, Ilirske gomile, grudine, reljefi na stećcima, ornamenti na narodnim nošnjama, rutama i izravna komunikacija s prirodom. U takvom okruženju stvara se Sofijin likovni svijet i razvijaju svjetonazori – napisao je, uz ostalo, u osvrtu na izložbu povjesničar umjetnosti iz Širokog Brijega Tomislav Ćavar.

Sofija Naletilić Penavuša rođena je 6. siječnja 1913. u Mokrom pokraj Širokog Brijega. Djetinjstvo je provela u roditeljskoj kući Penavić, djevojaštvo kod starije sestre u Brotnju radeći težačke poslove. Opismenila se u desetoj godini učeći od starijih sestara i od oca. Plela je i vezla, u čemu je iskazivala osebujnost. Godine 1932. udala se za Marijana Naletilića u obližnje Oklaje i rodila šestero djece. Udovicom je ostala 1942. Kipove je počela raditi u svojoj 64. godini. Načinila ih je preko 7000. Dosad je imala 20 samostalnih i približno isto toliko skupnih izložbi. Posmrtno je dobila Grand Prix, INSITA ‘94. u Bratislavi. Preminula je u Oklajima 22. lipnja 1994.

Izložba ostaje otvorena do 5. prosinca ove godine.