Čaša mlijeka u Bosni i Hercegovini je sve praznija, au prilog ovoj tvrdnji govore i podaci Agencije za statistiku BiH koji govore da je proizvodnja mlijeka za piće u kolovozu ove godine iznosila 7.602 tone, što je 24,2 posto manje u odnosu na kolovoz 2022.

Mljekari kažu da su bili svjesni da proizvodnja stagnira, ali ne i da će biti gotovo za kvartal. Tvrde da razloge ovako loše bilance treba tražiti u vlastima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH koje, kako dalje navode, nemaju adekvatne strategije razvoja poljoprivrede i zaštite poljoprivrednih proizvođača u cjelini. 

Koliko je situacija loša možda najbolje svjedoči podatak da na području Unsko-sanske županije u FBiH trenutno ima 1.200 farmi koje proizvode mlijeko, a prije samo dvije godine, odnosno 2021. godine, bilo ih je 3.500. , što znači da je 63 posto mljekara na ovom području obustavilo proizvodnju. A kada se zna da USŽ proizvodi 30 posto ukupne proizvodnje mlijeka u FBiH, jasno je da nešto ne štima.

“Kod nas se vodi strategija uništavanja poljoprivrednih proizvođača”, kazao je za “Nezavisne novine” Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa Unsko-sanske županije. 

Tvrdi da se u FBiH trenutno pokušava nametnuti strategija proizvodnje koja će izravno iskorijeniti proizvodnju mlijeka, ne samo u FBiH, već i u cijeloj BiH.

“Idu s tom strategijom koja je donesena u Hrvatskoj. I reći ću ovo, Hrvatska je na dan donošenja te strategije imala 50.000 poljoprivrednih gospodarstava, a godinu dana kasnije 3000. I ti isti ljudi su napravili istu strategiju za Federaciju BiH. Ovdje je nebriga države za poljoprivredne proizvođače, jer proizvođači u BiH moraju znati koliko će im mlijeko biti subvencionirano, kolika će biti proizvodna cijena i kapitalna ulaganja”, naglašava Veladžić.

Govoreći o kapitalnim ulaganjima za proizvođače, podsjeća da su vlasti najavljivale da će u FBiH biti 50 posto, ali da je na kraju palo na 23 posto.

“A preostalih 27 posto poljoprivrednicima nitko neće nadoknaditi, nego će prodati svoje krave i tako otplatiti ono što su posudili kod banaka, a to znači da će proizvodnja mlijeka u FBiH i dalje padati, jer mladi odlaze, a država ne čini ništa da to spriječi”, kaže Veladžić i dodaje:

“Mislim da je ovdje cilj zemalja koje kreiraju politiku na Balkanu da unište poljoprivrednu proizvodnju u BiH, da bi onda uvozom i drugim metodama to nadoknađivali, kao što se radi u Europskoj uniji (EU). )”.

Podsjeća da se u trgovinama litar mlijeka s 3,2 posto mliječne masti prodaje za više od dvije KM, dok je cijena sirovog mlijeka 0,8 KM.

Ranije su prodajnu cijenu litra mlijeka pola dijelili prerađivači, a pola proizvođači, a ovdje sada samo 30 posto prodajne cijene otpada na proizvođača”, istaknuo je Veladžić.

Njegov kolega iz Republike Srpske Milorad Arsenić lošu situaciju objašnjava time da su trenutne obveze proizvođača izuzetno velike, pa ih vrlo teško podmiruju.

“Ljudi ne mogu podnijeti te osnovne troškove proizvodnje i sigurno su zato i smanjeni. Traktor je sam po sebi bitna stvar, ali kada ne možete kupiti koncentrat za krave i kada ne možete podmirivati ​​obveze za gnojiva i repromaterijala, onda znate da je nešto preskočeno. Troškovi proizvodnje su 80 posto veći, a ostali smo na politici poticaja koja je bila prije 10 godina, pa i manje, jer smo prije nekoliko godina imali 30 feninga po litri mlijeka, a sada imamo 25 i nešto uvjetno preko grla stoke, ali od toga još nismo dobili markicu, a i da jesmo, to je jako malo“, objašnjava Arsenić, koji je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, na ovakvu situaciju uvelike je utjecala politika Ministarstva poljoprivrede RS-a koje je, kako tvrdi, kreiralo politiku poticaja koja je više usmjerena na kapitalna ulaganja, ali nije bilo potpore dohotku, odnosno potpore po litru. 

O ovoj temi, točnije premijama za mlijeko, “Nezavisne novine” su pisale prije nekoliko dana, a tada je rečeno da mljekari nisu zadovoljni činjenicom da će ovogodišnja premija po muznom grlu u Srpskoj iznositi 329 KM, jer su tražili da minimalna premija bude 400 KM, a obećano im je i više od toga, kazali su.

Prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj ima 25.000 krava muzara, a u 2022. godini za potrebe građana proizvedeno je 44 milijuna litara mlijeka.

Čaša mlijeka u Bosni i Hercegovini je sve praznija, au prilog ovoj tvrdnji govore i podaci Agencije za statistiku BiH koji govore da je proizvodnja mlijeka za piće u kolovozu ove godine iznosila 7.602 tone, što je 24,2 posto manje u odnosu na kolovoz 2022.

Mljekari kažu da su bili svjesni da proizvodnja stagnira, ali ne i da će biti gotovo za kvartal. Tvrde da razloge ovako loše bilance treba tražiti u vlastima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH koje, kako dalje navode, nemaju adekvatne strategije razvoja poljoprivrede i zaštite poljoprivrednih proizvođača u cjelini. 

Koliko je situacija loša možda najbolje svjedoči podatak da na području Unsko-sanske županije u FBiH trenutno ima 1.200 farmi koje proizvode mlijeko, a prije samo dvije godine, odnosno 2021. godine, bilo ih je 3.500. , što znači da je 63 posto mljekara na ovom području obustavilo proizvodnju. A kada se zna da USŽ proizvodi 30 posto ukupne proizvodnje mlijeka u FBiH, jasno je da nešto ne štima.

“Kod nas se vodi strategija uništavanja poljoprivrednih proizvođača”, kazao je za “Nezavisne novine” Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa Unsko-sanske županije. 

Tvrdi da se u FBiH trenutno pokušava nametnuti strategija proizvodnje koja će izravno iskorijeniti proizvodnju mlijeka, ne samo u FBiH, već i u cijeloj BiH.

“Idu s tom strategijom koja je donesena u Hrvatskoj. I reći ću ovo, Hrvatska je na dan donošenja te strategije imala 50.000 poljoprivrednih gospodarstava, a godinu dana kasnije 3000. I ti isti ljudi su napravili istu strategiju za Federaciju BiH. Ovdje je nebriga države za poljoprivredne proizvođače, jer proizvođači u BiH moraju znati koliko će im mlijeko biti subvencionirano, kolika će biti proizvodna cijena i kapitalna ulaganja”, naglašava Veladžić.

Govoreći o kapitalnim ulaganjima za proizvođače, podsjeća da su vlasti najavljivale da će u FBiH biti 50 posto, ali da je na kraju palo na 23 posto.

“A preostalih 27 posto poljoprivrednicima nitko neće nadoknaditi, nego će prodati svoje krave i tako otplatiti ono što su posudili kod banaka, a to znači da će proizvodnja mlijeka u FBiH i dalje padati, jer mladi odlaze, a država ne čini ništa da to spriječi”, kaže Veladžić i dodaje:

“Mislim da je ovdje cilj zemalja koje kreiraju politiku na Balkanu da unište poljoprivrednu proizvodnju u BiH, da bi onda uvozom i drugim metodama to nadoknađivali, kao što se radi u Europskoj uniji (EU). )”.

Podsjeća da se u trgovinama litar mlijeka s 3,2 posto mliječne masti prodaje za više od dvije KM, dok je cijena sirovog mlijeka 0,8 KM.

Ranije su prodajnu cijenu litra mlijeka pola dijelili prerađivači, a pola proizvođači, a ovdje sada samo 30 posto prodajne cijene otpada na proizvođača”, istaknuo je Veladžić.

Njegov kolega iz Republike Srpske Milorad Arsenić lošu situaciju objašnjava time da su trenutne obveze proizvođača izuzetno velike, pa ih vrlo teško podmiruju.

“Ljudi ne mogu podnijeti te osnovne troškove proizvodnje i sigurno su zato i smanjeni. Traktor je sam po sebi bitna stvar, ali kada ne možete kupiti koncentrat za krave i kada ne možete podmirivati ​​obveze za gnojiva i repromaterijala, onda znate da je nešto preskočeno. Troškovi proizvodnje su 80 posto veći, a ostali smo na politici poticaja koja je bila prije 10 godina, pa i manje, jer smo prije nekoliko godina imali 30 feninga po litri mlijeka, a sada imamo 25 i nešto uvjetno preko grla stoke, ali od toga još nismo dobili markicu, a i da jesmo, to je jako malo“, objašnjava Arsenić, koji je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, na ovakvu situaciju uvelike je utjecala politika Ministarstva poljoprivrede RS-a koje je, kako tvrdi, kreiralo politiku poticaja koja je više usmjerena na kapitalna ulaganja, ali nije bilo potpore dohotku, odnosno potpore po litru. 

O ovoj temi, točnije premijama za mlijeko, “Nezavisne novine” su pisale prije nekoliko dana, a tada je rečeno da mljekari nisu zadovoljni činjenicom da će ovogodišnja premija po muznom grlu u Srpskoj iznositi 329 KM, jer su tražili da minimalna premija bude 400 KM, a obećano im je i više od toga, kazali su.

Prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj ima 25.000 krava muzara, a u 2022. godini za potrebe građana proizvedeno je 44 milijuna litara mlijeka.