Uspješno upravljanje migracijama na razini EU i jačanje nadzora vanjskih granica su nužne kako bi se očuvao Schengen. U tome se slažu gotovo svi u EU pa je i na sastanku Ministara unutarnjih poslova EU rasprava o Schengenu bila usredotočena na efikasnom upravljanju migracijama, piše Jutarnji list.
I Europska komisija je dan ranije objavila paket prijedloga kojima, kao jednu od mjera, predlaže mogućnost suspenzije vizne liberalizacije onim državama koje ne usklađuju viznu politiku s EU. Najveći problem u tom smislu su do sada bile Srbija i BiH, na što je upozoravala i Hrvatska. U te zemlje su bez viza do sada mogli dolaziti državljani koji trebaju vize za EU, a potpuno su ilegalno prelazili u Hrvatsku ili Mađarsku kako bi nastavili dalje.
Komisija sada predlaže da nedovoljna usklađenost viznog režima tih država s politikom viza EU bude razlog za suspenziju vizne liberalizacije. Srbija, primjerice, trenutno ima viznu liberalizaciju za državljane čak 16 zemalja koji trebaju vize za EU. Iako je Srbija taj broj smanjila u odnosu na ranije i dalje državljani nekih zemalja koji predstavljaju potencijalni migracijski rizik mogu u Srbiju bez viza.
– Nepostojanje usklađenosti s viznom politikom EU, između ostalog, bio je faktor koji je doveo do povećanja nezakonite migracije prema EU preko zapadnobalkanske rute. To se posebno odnosilo na državljane Burundija, Kube, Indije i Tunisa koji su mogli ulaziti u Srbiju bez viza i onda ilegalno prijeći vanjske granice država članica – stoji u dokumentima Europske komisije.
Srbija je za sve te zemlje uvela vize pa se broj smanjio. Ali i dalje u Srbiju bez viza mogu doći državljani Kine, Kirgistana, Bjelorusije, Rusije, Surinama, Mongolije, Omana, Indonezije i nekih drugih zemalja. Zato EU očekuje od Srbije daljnji napredak u usklađivanju viznog režima. U slučaju Srbije, ovo pitanje ima i političku konotaciju jer je nekim zemljama Srbija ukidala vize kao nagradu što te zemlje ne priznaju neovisnost Kosova.
Bosna i Hercegovina ima manji broj država nego Srbija za koje ne traži vize, ali među njima su još uvijek neke koje EU smatra “problematičnim”. Među njima su Kina, Kuvajt, Saudijska Arabija, Oman, Azerbajdžan i Rusija.
Osim usklađivanja viznog režima s EU, što bi olakšalo i Hrvatskoj, Europska komisija traži od Srbije i BiH i sklapanje ugovora s Frontexom i sporazuma o readmisiji sa svim zemljama EU, što bi uključilo i vraćanje državljana trećih zemalja.
Ministri EU, ali i Europska komisija, upozorili su i na neučinkovito vraćanje ilegalnih migranata kojima je odbijen zahtjev za azil u EU. Samo jedna petina onih kojima je odbijen azil bude deportirana od država članica. Na to je podsjetio i nedavni teroristički napad u Bruxellesu, gdje je počinitelj bio osoba kojoj je još prije tri godine odbijen zahtjev za azil i koji je dobio nalog za napuštanje Belgije, ali je policiji “nestao s radara”.
Tijekom sastanka u Luksemburgu mnogi ministri unutarnjih poslova su upozorili da zemlje članica moraju pažljivo provjeravati migrante i tražitelje azila te protjerati one koje smatraju sigurnosnom ugrozom.
