BANJALUKA – Amfiteatri na fakultetima u Republici Srpskoj postaju sve prazniji, a tome najbolje svjedoči podatak kako su sveučilišta za deset godina ostala bez skoro 18.000 studenata.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u akademskoj 2012/2013. godini broj upisanih studenata iznosio je 44.720, dok su u akademskoj 2022/2023. godini bila upisana 26.774 studenta, odnosno 17.946 studenata manje.

Demograf Aleksandar Majić ističe kako smanjen natalitet utječe na smanjenje broja učenika u osnovnim i srednjim školama, a to se reflektira i na smanjenje broja studenata na visokoškolskim ustanovama.

“Mi smo u Republici Srpskoj maksimalan broj studenata imali između 2011. i 2013. godine. To je bio apsolutni maksimum, nakon toga imamo sukcesivno smanjenje broja studenata kako u privatnim, tako i u državnim visokoškolskim ustanovama”, rekao je Majić za “Nezavisne novine”. Kao najvažnije faktore koji dovode do praznih mjesta u amfiteatrima na fakultetima Majić navodi smanjenu bazu završenih srednjoškolaca, kao i sve češće odluke studenata da svoje znanje stječu u Srbiji ili u drugim zemljama širom svijeta.

“Dosta studenata se odlučuje i za studiranje u zemljama zapadne Evrope, prije svega u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji. Većina fakulteta iz tih zemalja daje studentima određene stipendije”, ističe on.

Naime, kako su nedavno pisale “Nezavisne novine”, znanje na Beogradskom i Novosadskom univerzitetu stiče oko 17.000 studenata iz Republike Srpske.

Kada je riječ o budućnosti, ni prema mišljenju demografa Majića, ona neće biti mnogo bolja kada je u pitanju broj studenata na fakultetima, a tendencija je da će biti sve manji broj upisanih studenata u godinama koje su pred nama.

Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, istaknuo je za “Nezavisne novine” kako je tokom posljednjih deset godina zabilježen pad broja studenata, ali i da je broj upisanih brucoša u posljednjih pet godina gotovo identičan i kreće se između 2.100 i 2.300 studenata.

“Mi smo uspjeli zadržati broj upisanih studenata u prvim godinama studija zahvaljujući nekoliko aktivnosti Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva, gdje su oslobodili plaćanja sve studente koji uspješno polože prijemne ispite i kvalificiraju se na proračun i njihovo školovanje snosi nadležno ministarstvo. Drugi razlog zadržavanja broja studenata na upisnim kvotama koje smo i planirali jeste da su studenti koji studiraju na javnim sveučilištima a oslobođeni plaćanja smještaja u studentskim domovima”, naveo je Gajanin.

Međutim, prema njegovim riječima, i u budućnosti očekuju pad broja studenata iz više razloga, a jedan od njih je negativan prirodni priraštaj.

“Mi, također, radimo na tome da i broj stranih studenata bude veći na Univerzitetu u Banjaluci i neki od fakulteta su već pokrenuli studije na engleskom jeziku”, istaknuo je on, dodajući da i ove godine očekuju da na Medicinskom fakultetu bude upisano između 100 i 150 studenata stranih državljana.

BANJALUKA – Amfiteatri na fakultetima u Republici Srpskoj postaju sve prazniji, a tome najbolje svjedoči podatak kako su sveučilišta za deset godina ostala bez skoro 18.000 studenata.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u akademskoj 2012/2013. godini broj upisanih studenata iznosio je 44.720, dok su u akademskoj 2022/2023. godini bila upisana 26.774 studenta, odnosno 17.946 studenata manje.

Demograf Aleksandar Majić ističe kako smanjen natalitet utječe na smanjenje broja učenika u osnovnim i srednjim školama, a to se reflektira i na smanjenje broja studenata na visokoškolskim ustanovama.

“Mi smo u Republici Srpskoj maksimalan broj studenata imali između 2011. i 2013. godine. To je bio apsolutni maksimum, nakon toga imamo sukcesivno smanjenje broja studenata kako u privatnim, tako i u državnim visokoškolskim ustanovama”, rekao je Majić za “Nezavisne novine”. Kao najvažnije faktore koji dovode do praznih mjesta u amfiteatrima na fakultetima Majić navodi smanjenu bazu završenih srednjoškolaca, kao i sve češće odluke studenata da svoje znanje stječu u Srbiji ili u drugim zemljama širom svijeta.

“Dosta studenata se odlučuje i za studiranje u zemljama zapadne Evrope, prije svega u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji. Većina fakulteta iz tih zemalja daje studentima određene stipendije”, ističe on.

Naime, kako su nedavno pisale “Nezavisne novine”, znanje na Beogradskom i Novosadskom univerzitetu stiče oko 17.000 studenata iz Republike Srpske.

Kada je riječ o budućnosti, ni prema mišljenju demografa Majića, ona neće biti mnogo bolja kada je u pitanju broj studenata na fakultetima, a tendencija je da će biti sve manji broj upisanih studenata u godinama koje su pred nama.

Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, istaknuo je za “Nezavisne novine” kako je tokom posljednjih deset godina zabilježen pad broja studenata, ali i da je broj upisanih brucoša u posljednjih pet godina gotovo identičan i kreće se između 2.100 i 2.300 studenata.

“Mi smo uspjeli zadržati broj upisanih studenata u prvim godinama studija zahvaljujući nekoliko aktivnosti Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva, gdje su oslobodili plaćanja sve studente koji uspješno polože prijemne ispite i kvalificiraju se na proračun i njihovo školovanje snosi nadležno ministarstvo. Drugi razlog zadržavanja broja studenata na upisnim kvotama koje smo i planirali jeste da su studenti koji studiraju na javnim sveučilištima a oslobođeni plaćanja smještaja u studentskim domovima”, naveo je Gajanin.

Međutim, prema njegovim riječima, i u budućnosti očekuju pad broja studenata iz više razloga, a jedan od njih je negativan prirodni priraštaj.

“Mi, također, radimo na tome da i broj stranih studenata bude veći na Univerzitetu u Banjaluci i neki od fakulteta su već pokrenuli studije na engleskom jeziku”, istaknuo je on, dodajući da i ove godine očekuju da na Medicinskom fakultetu bude upisano između 100 i 150 studenata stranih državljana.