Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je 2013. godine, a ono što se tada u BiH događalo na popisu i oko njega dovelo je ovaj proces na rub legalnosti, a i prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci za mnoge su vrlo upitni
Novi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini trebao je biti proveden 2021. ili barem ove, 2023. godine. Međunarodni standard je da se popis pravi ili posljednje godine jednog desetljeća ili prve godine sljedećeg, piše Večernji list BiH.
U BiH se do 1991. godine koristilo ovo drugo pravilo, ali zbog rata i poratnih previranja, nepostojanja političkog dogovora, sljedeći te ujedno i jedini poslijeratni popis stanovništva proveden je 2013. godine.
Mnogo se toga promijenilo
Uobičajena praksa organiziranja popisa stanovništva svakih deset godina u BiH se ne poštuje i vrlo je izgledno da se u doglednoj budućnosti neće ni primjenjivati. U normalnim okolnostima popis bi upravo sad uvelike trajao. Međutim, nije i neće u dogledno vrijeme jer niti ima priprema niti osiguranog novca za njegovu provedbu. Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je 2013. godine, a ono što se tada u BiH događalo na popisu i oko njega dovelo je ovaj proces na rub legalnosti, a i prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci za mnoge su vrlo upitni. Sigurno je da posljednji popis više nije relevantan za istraživanja, čak i da se pođe od pretpostavke da su prikupljeni točni podaci. A nisu.
Jednostavno, mnogo se toga promijenilo u deset godina, a demografi i statističari jednoglasni su u ocjeni da odgodom organiziranja novog popisa BiH mnogo gubi. Ove godine popisa sigurno neće biti jer nisu stvoreni ni zakonski ni financijski preduvjeti za to, a osim toga, nedostatak političke volje i više je nego očit. Vrlo vjerojatno popisa neće biti ni 2024. godine jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju do dvije godine. Mnogo se toga prethodno mora usuglasiti i riješiti kako bi se krenulo u samo popisivanje stanovništva i kućanstava. Nacrt teksta zakona odavno postoji jer je Agencija za statistiku BiH formirala radnu skupinu, po naredbi Vijeća ministara, koja je napravljeni tekst zakona dostavila entitetskim zavodima. Sve tri ove statističke institucije zaključile su da nije moguće uraditi finalnu verziju prijedloga Zakona o popisu stanovništva zbog toga što nisu definirani neki osnovni elementi, kao što je kada će se popis održati, način na koji će se popisivati, koliko će sredstava biti potrebno ili kakva će se oprema koristiti. Čini se kako se politici i ne žuri puno, dok struka upozorava da su podaci koji se prikupljaju na popisu vrlo važni. Najviše se, svakako, govori o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i brojnosti pripadnika određenog naroda ili vjere u BiH ili nekom njezinu dijelu. Međutim, na popisu se prikupljaju mnogo širi podaci koji su važni za praćenje trendova, usporednu analizu s drugim zemljama, kao i izradu strategija i drugih važnih planova i dokumenata.
Međunarodne obveze
U međunarodnim okvirima, pa i europskim, teško ćemo biti prepoznati i tretirani bez novih preciznih demografskih podataka, a njih nema bez popisa. To bi moglo utjecati i na pristup određenim financijskim sredstvima ili projektima. Ono što znamo i bez popisa je da se ukupna bosanskohercegovačka populacija značajno smanjila u proteklih deset godina. Razlika je vjerojatno u više stotina tisuća osoba, koliko je BiH izgubila zbog iseljavanja i negativnog prirodnog prirasta. Tu su i unutarnje migracije, promjene u obrazovnoj i strukturi radne snage.
Popis je jedan od najvažnijih instrumenata za kreatore politika jer im pruža primarni izvor informacija o broju i karakteristikama stanovništva. On može mjeriti plodnost, smrtnost i prostornu distribuciju, pomoći da predvide i planiraju demografske trendove. Može otkriti rodne disparitete u zapošljavanju, pismenosti, dobi za brak i imovini. Popisni podaci mogu doprinijeti smanjenju siromaštva kroz identifikaciju korisnika i nedostataka u uslugama te se mogu prikupiti informacije za ključne pokazatelje zdravlja majki, kao što je smrtnost majki. BiH je prije 2013. godine provela popis stanovništva 1991. godine.
Znači da su u protekle 32 godine samo jednom utvrđene činjenice koje se tiču brojnosti, strukture i kretanja bosanskohercegovačke populacije. Uspjeh će biti ako u iduće tri godine bude organiziran novi popis. To je i obveza BiH na njezinu europskom putu. Europska komisija zatražila je od BiH da, uz provedbu 14 prioriteta na putu prema članstvu u Uniji, poduzme i korake na pripremi za popis stanovništva.
