Studija  IOM-a  koja je obuhvatila tri sektora u Bosni Hercegovini pokazala je veću potrebu zapošljavanja migranata u sektoru građevinarstva, poljoprivredi i turizmu.

-Radili smo istraživanja u suradnji sa šezdesetak tvrtki u BiH i rezultati su pokazali da ćemo u sljedećih pet godina trebati više od 20.000 stranih radnika ne samo u ova tri sektora, nego i u sektoru drvne industrije i kemije, rekla je Maja Savić Bojanić iz ove organizacije na konferenciji “Prepoznajmo potencijal radnih migracija u BiH: Dokazi i naredni koraci”, koju je u Sarajevu organizirala Međunarodna organizacija za migracije /IOM/.

Predsjednik Skupštine tvornice namještaja “Standard” iz Prnjavora Edin Dacić ocijenio je da je dobro da je zapošljavanje migranata izazov koji je prepoznat i da je ova fabrika već 2007. godine pokušala da dovede ljude iz Kine da rade.

– Mi već zapošljavamo migrante i 20 kolega iz Bangladeša, i oni nikome nisu oduzeli radno mjesto nego su zamijenili domaću radnu snagu koja je otišla u Austriju, Njemačku ili druge zemlje, naveo je Dacić, koji tvrdi da ih migranti ne koštaju ništa manje i da dobijaju minimalac, da im je plaćen smještaj, porezi i doprinosi.

Šef Misije IOM-a za BiH i regionalni koordinator za zapadni Balkan Laura Lungaroti rekla je da treba sagledati socio-ekonomsku ulogu migranata, kada je riječ o društvu i privredi u BiH.

– Mora se sagledati koje su to učinkovite migrantske i druge politike koje se moraju istražiti i provesti ovdje kako bi migrante integrirali u ovo društvo i iskoristili njihov puni potencijal, naglasila je Lungaroti. Ona je zaključila kako postoji velika potreba za radnom snagom u BiH i u turizmu, IT sektoru, građevinarstvu, zdravstvu, ali da se mora napraviti sistematska organizacija radnih migracija kako bi se na pravi način omogućila inkluzija ovih osoba u društvo.

– To će biti tema dijaloga u budućnosti gdje želimo omogućiti kreiranje pravih politika i intervencija kojima će se ne samo smanjiti jaz u ovoj oblasti, nego i napraviti prava rješenja kojima će se omogućiti pravo djelovanje, rekla je Lungaroti. Ona je dodala da su pozitivni primjeri drugih zemalja bilateralni sporazumi za zapošljavanje migranata, te da se treba uskladiti legislativu koja je dobra za zemlju i pouzdana za migrante.

Studija  IOM-a  koja je obuhvatila tri sektora u Bosni Hercegovini pokazala je veću potrebu zapošljavanja migranata u sektoru građevinarstva, poljoprivredi i turizmu.

-Radili smo istraživanja u suradnji sa šezdesetak tvrtki u BiH i rezultati su pokazali da ćemo u sljedećih pet godina trebati više od 20.000 stranih radnika ne samo u ova tri sektora, nego i u sektoru drvne industrije i kemije, rekla je Maja Savić Bojanić iz ove organizacije na konferenciji “Prepoznajmo potencijal radnih migracija u BiH: Dokazi i naredni koraci”, koju je u Sarajevu organizirala Međunarodna organizacija za migracije /IOM/.

Predsjednik Skupštine tvornice namještaja “Standard” iz Prnjavora Edin Dacić ocijenio je da je dobro da je zapošljavanje migranata izazov koji je prepoznat i da je ova fabrika već 2007. godine pokušala da dovede ljude iz Kine da rade.

– Mi već zapošljavamo migrante i 20 kolega iz Bangladeša, i oni nikome nisu oduzeli radno mjesto nego su zamijenili domaću radnu snagu koja je otišla u Austriju, Njemačku ili druge zemlje, naveo je Dacić, koji tvrdi da ih migranti ne koštaju ništa manje i da dobijaju minimalac, da im je plaćen smještaj, porezi i doprinosi.

Šef Misije IOM-a za BiH i regionalni koordinator za zapadni Balkan Laura Lungaroti rekla je da treba sagledati socio-ekonomsku ulogu migranata, kada je riječ o društvu i privredi u BiH.

– Mora se sagledati koje su to učinkovite migrantske i druge politike koje se moraju istražiti i provesti ovdje kako bi migrante integrirali u ovo društvo i iskoristili njihov puni potencijal, naglasila je Lungaroti. Ona je zaključila kako postoji velika potreba za radnom snagom u BiH i u turizmu, IT sektoru, građevinarstvu, zdravstvu, ali da se mora napraviti sistematska organizacija radnih migracija kako bi se na pravi način omogućila inkluzija ovih osoba u društvo.

– To će biti tema dijaloga u budućnosti gdje želimo omogućiti kreiranje pravih politika i intervencija kojima će se ne samo smanjiti jaz u ovoj oblasti, nego i napraviti prava rješenja kojima će se omogućiti pravo djelovanje, rekla je Lungaroti. Ona je dodala da su pozitivni primjeri drugih zemalja bilateralni sporazumi za zapošljavanje migranata, te da se treba uskladiti legislativu koja je dobra za zemlju i pouzdana za migrante.