Automobili s ruskim registarskim oznakama više ne smiju prijeći granicu Latvije. Ako osoba odbije slijediti upute carinskih tijela, uključujući povratak u Rusiju ili Bjelorusiju, može se donijeti odluka o oduzimanju njezina automobila, priopćio je odjel Državne službe prihoda Latvije.
Kako javlja ruski servis BBC-ja, zabrana je stupila na snagu u utorak. I dalje je moguće napustiti teritorij Latvije u automobilima s ruskim registarskim oznakama, ako se koriste kao osobni prijevoz.
Zabrana ulaska neće se odnositi na vozila namijenjena diplomatskim i konzularnim predstavništvima Europske unije i država članica, uključujući izaslanstva, veleposlanstva i misije.
Prethodno je Litva prestala propuštati automobile s ruskim tablicama. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Chakhna rekao je da će zemlje EU koje graniče s Rusijom ovaj tjedan raspravljati o tome kako provesti rezoluciju o zabrani uvoza automobila s ruskim registarskim oznakama. Prema njegovim riječima, Estonija se namjerava pridržavati uputa EU.
Finska još ne planira ići u tom smjeru. “Automobili s ruskim tablicama i dalje mogu ući u Finsku. Bude li donesena drugačija odluka, objavit ćemo je na vrijeme”, priopćila je Pia Sarivar, voditeljica odjela za sankcije finskog ministarstva vanjskih poslova.
Europska komisija je 8. rujna objavila pojašnjenja o uvozu iz Rusije. Prema dokumentu, zabranjen je uvoz osobnih automobila i osobnih stvari u EU. Kasnije je Europska komisija izjavila da je ovaj popis savjetodavne prirode te će zemlje EU morati samostalno odlučiti hoće li uvesti zabrane ili ne.
Objasnio je da kada je riječ o kaznenom zakonodavstvu, osnažuju se prava žrtava.
– Uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza. Kod kršenja mjera opreza, sud će u roku od 24 sata o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Policija dobiva ovlasti uhititi nasilnika kada postoji sumnja da je mjera prekršena. Žrtve kaznenih dijela protiv spolnih sloboda, trebat će se ispitivati audiovizualnim putem. Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, brišemo prekršaj spolno uznemiravanje i prebacujemo ga u sferu kaznene odgovornosti, istaknuo je.
Dodao je da za kršenje zaštitnih mjera iz Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji moći izreći isključivo zatvorska kazna.
Kazna za silovanja
Poručio je da se mijenja kazna za silovanje.
– I to za temeljni oblik, 3 do 8 godina zatvora, umjesto 1 do 5 godine zatvora. Za kvalificirani oblik 5 do 12 godina zatvora umjesto aktualnih od 3 do 10, rekao je.
Dodao je da se ukida zastara kaznenog progona izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
– Nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem, odsada će se smatrati i kaznena djela koja nisu dužno bila dugotrajna, rekao je.
Obiteljski zakon
– Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, propisujemo da sud mora uzeti u obzir i tvrdnje o postojanju nasilja. Ovim izmjenama usklađujemo se s odredbama Istanbulske konvencije, preporukama izvješća, kao i preporukama iz izvješća posebne izvjestiteljice UN-a protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, rekao je premijer.
Poručio je da će država napraviti alimentacijski fond, putem kojeg će država isplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji ne održavaju svoju obavezu.
– A država će se namiriti od obveznika uzdržavanja, objasnio je.
Kazna za femicid najmanje 10 godina
– Odlučili smo poslati jasnu i nedvosmislenu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene zato jer je žene neprihvatljivo. Stoga uvodimo posebno kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe, femicid, za koji će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora, rekao je premijer.
