Procjenjuje se da čak 10 posto stanovnika BiH ima fizičke, senzorne, razvojne, mentalne ili emotivne oblike invalidnosti, a 30 posto ukupnog stanovništva posredno je ili neposredno pogođeno posljedicama fenomena invalidnosti.
Još uvijek ne postoje adekvatni institucionalni kapaciteti za pitanja osoba s invaliditetom ni strukture za njihovo socijalno uključivanje na svim razinama vlasti, piše Večernji list BiH.
Ne postoji sustavno praćenje osoba s invaliditetom na temelju čega bi se moglo pratiti stupanj siromaštva i socijalne isključenosti. U procjeni invalidnosti još uvijek se primjenjuje medicinski model i stari (diskriminirajući) pravilnici za utvrđivanje stupnja oštećenja, a ne socijalni, što bi bio logičan slijed postupanja po definiciji invalidnosti.
Pravo na tuđu njegu
Zbog toga dolazi do različitih ocjena, mišljenja i nalaza liječničkih povjerenstava Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, koji su posebno vidljivi prilikom korištenja prava na tuđu njegu i pomoć, navodi se u dokumentu nacrta strategije razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u Federaciji BiH za razdoblje 2023. – 2030. godine.
Naime, procjenjuje se da čak 10 posto stanovnika BiH ima fizičke, senzorne, razvojne, mentalne ili emotivne oblike invalidnosti, a 30 posto ukupnog stanovništva posredno je ili neposredno pogođeno posljedicama fenomena invalidnosti. Nadalje, kako se navodi u spomenutom dokumentu, većina tih osoba i dalje je izložena izolaciji i nepotrebnoj patnji zbog stereotipa i staromodnih praksa. Žene i djevojčice s invaliditetom u riziku su od višestruke diskriminacije. Siromaštvo i nezaposlenost najviše pogađaju osobe s invaliditetom, a i oni koji imaju posao najčešće su na minimalnim primanjima. Gotovo dvije trećine od ukupnog broja odraslih osoba s invaliditetom žive blizu ili ispod službene crte siromaštva. Značajne društvene, obrazovne, ekonomske, fizičke i prometne prepreke sprječavaju većinu osoba s invaliditetom u uživanju svojih temeljnih prava.
Kako se navodi u nacrtu strategije, prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine, u Federaciji BiH bilo je 8,2 posto stanovništva s invaliditetom, od čega su 44,9 posto muškarci, a 55,1 posto žene. Najveći broj osoba ima poteškoće s hodanjem (33,3 posto). Prema starosti, dominiraju osobe iznad 65 godina, više od 47 posto, u ukupnom broju stanovnika s poteškoćama. – Službena statistika, u okviru sustava socijalne zaštite, prati korisnike socijalne zaštite sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju. U 2019. godini u Federaciji BiH registrirano je 18 ustanova socijalne zaštite za odrasle invalidne osobe. Socijalna zaštita za osobe s invaliditetom uglavnom je temeljena na mjerama vezanim uz novčane naknade i smještaj u institucije za njegu, a u manjoj mjeri na razvoj preventivnih usluga (dnevno zbrinjavanje i potpora osobama s invaliditetom i roditeljima) – navodi se u dokumentu Vlade Federacije BiH. Također, u navedenom razdoblju dolazi do smanjenja broja korisnika socijalne zaštite sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju.
Maloljetni korisnici
Podaci pokazuju kako su tijekom 2019. godine bila 34.973 korisnika socijalne zaštite. Među korisnicima dominantna skupina su punoljetni korisnici s više od 76 posto udjela. U 2019. godini među maloljetnim korisnicima sa smetnjama u psihičkom razvoju najbrojniji su oni sa smetnjama u psihičkom razvoju (teško, teže, umjereno, lako i nekategorizirani) – 2673, a među punoljetnim korisnicima najbrojniji su s tjelesnim oštećenima i trajnim smetnjama u fizičkom razvoju – 10.028 – zaključeno je u nacrtu strategije razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u Federaciji BiH za razdoblje 2023. – 2030. godine, čiji je cilj definirati strateške smjerove i prioritete daljnjeg razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u Federaciji BiH, način njihova ostvarivanja, financijski i institucionalni okvir za provedbu, kontrolu, evaluaciju i izvješćivanje.
