Školska godina u Srbiji počela je za oko 760.000 učenika i praćena je polemikama je li država poslije masovnog ubojstva u beogradskoj školi “Vladislav Ribnikar” s početka svibnja, poduzela sve mjere da se djeca u klupama osjećaju sigurno i bezbrižno, a da njihovi roditelji budu spokojni.

Školska godina, ne samo za 65.000 prvašića, počinje ovog rujna u posebnim okolnostima pa će u svim školama dežurati policajci, a Ministarstvo prosvjete poslalo je svim školskim upravama upute i smjernice za rad, napose u pogledu sigurnosti učenika.

Učenici od petog do osmog razreda dobivaju i novu izvanastavnu aktivnost, a predmet je nazvan “Vrline i vrijednosti kao životni kompas”.

U središtu pozornosti javnosti je početak nastave u školi “Vladislav Ribnikar”, poprištu velike tragedije 3. svibnja kada je trinasetogdišnji učenik K. K u vrijeme prvog sata očevim pištoljem ubio  zaštitara i devetero učenika te teško ranio petero učenika i nastavnicu, što je nezapamćena  tragedija u novijoj povijesti Srbije.

Dan poslije, u školskom dvorištu jednog sela kod Mladenovca te zatim i u drugom selu 21-godišnjak je ubio osmero, uglavnom mladih ljudi i ranio ih još 14.

Te tragedije pokrenule su masovne prosvjede “Srbija protiv nasilja” na koje je pozvala proeuropska oporba s ciljem da se zaustavi poticanje nasilja u politici, javnom prostoru i medijima. Ti supovi prerasli su u masovan građanski bunt kojem su se pridružili studenti, sindikati, nevladine organizacije, udruge i pokreti, a podržali su ih glumci te akademska zajednica sveučilišnih profesora i znanstvenika.

Prosvjednici traže smjenu ministra unutarnjih poslova i šefa Sigurnosno-informativne agencije kao i smjenu Vijeća nacionalnog regulatora za elektroničke medije (REM) i vodstva javnog tv-servisa RTS-a.

Na popisu zahtjeva je i gašenje provladinih tabloida koji propagiraju i potiču nasilje, mržnju i nemoral, te oduzimanje nacionalnih frekvencija dvjema televizijama s nacionalnom frekvencijom i ukidanje reality programa u kojima se promovira nasilje.

Vlasti prosvjede vidi kao političke i optužuju oporbu da “lešinari tragedijama”, a dva masovna ubojstva pokrenula su polemike što je sve država trebala uraditi, a nije, da bi se izbjegle i spriječile tragedije poput svibanjskih. 

Školska godina u Srbiji počela je za oko 760.000 učenika i praćena je polemikama je li država poslije masovnog ubojstva u beogradskoj školi “Vladislav Ribnikar” s početka svibnja, poduzela sve mjere da se djeca u klupama osjećaju sigurno i bezbrižno, a da njihovi roditelji budu spokojni.

Školska godina, ne samo za 65.000 prvašića, počinje ovog rujna u posebnim okolnostima pa će u svim školama dežurati policajci, a Ministarstvo prosvjete poslalo je svim školskim upravama upute i smjernice za rad, napose u pogledu sigurnosti učenika.

Učenici od petog do osmog razreda dobivaju i novu izvanastavnu aktivnost, a predmet je nazvan “Vrline i vrijednosti kao životni kompas”.

U središtu pozornosti javnosti je početak nastave u školi “Vladislav Ribnikar”, poprištu velike tragedije 3. svibnja kada je trinasetogdišnji učenik K. K u vrijeme prvog sata očevim pištoljem ubio  zaštitara i devetero učenika te teško ranio petero učenika i nastavnicu, što je nezapamćena  tragedija u novijoj povijesti Srbije.

Dan poslije, u školskom dvorištu jednog sela kod Mladenovca te zatim i u drugom selu 21-godišnjak je ubio osmero, uglavnom mladih ljudi i ranio ih još 14.

Te tragedije pokrenule su masovne prosvjede “Srbija protiv nasilja” na koje je pozvala proeuropska oporba s ciljem da se zaustavi poticanje nasilja u politici, javnom prostoru i medijima. Ti supovi prerasli su u masovan građanski bunt kojem su se pridružili studenti, sindikati, nevladine organizacije, udruge i pokreti, a podržali su ih glumci te akademska zajednica sveučilišnih profesora i znanstvenika.

Prosvjednici traže smjenu ministra unutarnjih poslova i šefa Sigurnosno-informativne agencije kao i smjenu Vijeća nacionalnog regulatora za elektroničke medije (REM) i vodstva javnog tv-servisa RTS-a.

Na popisu zahtjeva je i gašenje provladinih tabloida koji propagiraju i potiču nasilje, mržnju i nemoral, te oduzimanje nacionalnih frekvencija dvjema televizijama s nacionalnom frekvencijom i ukidanje reality programa u kojima se promovira nasilje.

Vlasti prosvjede vidi kao političke i optužuju oporbu da “lešinari tragedijama”, a dva masovna ubojstva pokrenula su polemike što je sve država trebala uraditi, a nije, da bi se izbjegle i spriječile tragedije poput svibanjskih.