U Mostaru je u organizaciji Udruge „Hercegovka godine“  u utorak održano predstavljanje knjiga Marijane Dokoza. Autorica se predstavila romanom “Njegova žena”, zbirkom poezije “Prijestupnici” koju je napisala u suautorstvu s pjesnikom J.H.Macadom, te knjigom “Dalmaicija Noir” koja predstavlja intrigante priče 15 hrvatskih autora među kojima je i Marijana Dokoza.

Predstavljanje djela Marijane Dokoze, koje je privuklo veliki broj znatiželjnika, održano je u galeriji Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača. Na predstavljanje su došli povratnici iz Njemačke, Hrvati iz Amerike i Italije, koji svoj godišnji odmor provode u Rami i Širokom Brijegu.

Uz autoricu, knjige su predstavile voditeljice i novinarke RTV HB Mirjana Šimunović, Julija Gubeljić i Mateo Pinjuh.

Za zabavni dio programa zadužene su bile male balerine Športskog plesnog kluba Zrinjski. Voditeljica programa bila je Daniela Škegro.

Roman „Njegova žena“ je istinita ispovijest žene koja je doznala kako je njezin suprug u ratu u Bosni i Hercegovini s još jednim muškarcem silovao tada 13-godišnju djevojčicu. Marijana Dokoza je ovu istinitu i bolnu priču ispričala kroz riječi žene silovatelja što je rijetkost u pričama na ovu temu.

Književni kritičari su istaknuli kako je autorica iznimno dobro analizirala sve likove. Pa tako književni kritičar Marinko Krmpotić u jednom svom tekstu piše: „ Svakako je i dobra analiza položaja žene u braku općenito, ali pogotovo u islamskoj vjeroispovijesti. Naravno, to pitanje povlači i niz drugih vezanih za ravnopravnost žena, a isto tako jako je dobro obrađeno i pitanje (ne)prilagodbe brojnih muslimanskih useljenika u Njemačkoj na zapadnjački način života, tema krvavog balkanskog rata i posljedica koje je to nasilje ostavilo na milijune ljudi, muke obiteljskog života u kojem jedna strana svoje obveze ne shvaća nimalo ozbiljno“.

Roman “Njegova žena” je preveden na engleski jezik i nedavno uvršten među knjige British Library, odnosno British National Library of the United Kingdom, koja je jedna od najvećih knjižnica na svijetu
Zbirka “Prijestupnici” autora Marijane Dokoza i J.H.Macada, postavljena je kao ljubavni pjev zaljubljenih, čija ljubav je vječna ali zapriječena. Uvjerljivost je postignuta činjenicom kako se radi o dva autora. Osvrt na zbirku pjesama napisali su popularni hrvatski pjevači Željko Bebek, Peter Grašo i Đani Stipaničev.

Autorica će predstaviti i knjigu kratkih priča „Dalmacija noir“ koja je izašla u povodu Europskog dana kratke priče a u kojoj je objavljena i njezina priča. Zbirka priča Dalmacija noir projekt je udruge Zadarski pisci (ZaPis) koja okuplja priče petnaest autora od kojih su mnogi nagrađivani i afirmirani nizom književnih djela.

Kako je rekla urednica knjige hrvatska spisateljica, kolumnistica i urednica Marina Vujčić, Dalmacija nije samo plavetnilo neba i mora, blještavilo sunca i plaža, hedonizam spize i vina s opijajućim mirisima Mediterana i zvučnom kulisom cvrčaka i galebova. Dalmacija ima i svoju tamnu stranu, svoj noir, kojeg se u ovoj zbirci dohvatilo petnaest pisaca kako bi ZaPisali svoje priče u žanru koji na vidjelo iznosi i dalmatinsku crnu kroniku.

-Oni će nas povesti mračnim portunima, grobljima, neosvijetljenim kaletama, užarenim maslinicima i svakojakim poprištima mogućih tragičnih epiloga; upoznat će nas s autodestruktivnim, izgubljenim, smrtno preplašenim pojedincima, s krvnicima i žrtvama, netipičnim inspektorima i tipičnim Dalmatincima zatečenim u svijetu laži, prijevare, zločina, tjeskobe i nesretnih okolnosti. No čak i u ovom žanru preživljavaju crtice onog karakterističnog mediteranskog humora, suptilne ironije koja provocira mračnu stranu života i izražava dišpet prema svakoj nevolji, kao što je u Dalmaciji i red.”, napisala je Marina Vujčić.

Istina ukoričena u knjizi „Dalmacija noir“

Marijana Dokoza je kazala kako joj je iznimna čast što se njezino ime našlo u knjizi kratkih priča „Dalmacija noir“ pored imena uglednih autora. 
Kao i u romanu „Njegova žena“ i u knjizi „Dalmacija noir“ otkrila je jednu istinitu priču koja je zapravo pronašla nju. 

-U vrijeme kad sam trebala napisati jednu priču za natječak koji je raspisala književna udruga ZaPis, razmišljala sam što napisati. Nisam imala određenu temu koja bi zadovoljavala tražene kriterije. A onda me nazvala jedna žena koju sam površno poznavala i rekla da bi željela doći na kavu kod mene. Nismo bile prijateljice, povremeno smo se susretale zbog djece, pa mi je bilo čudno. I u jednom trenutku mi je otkrila što se krije iza njezine slike sretnog života i braka koju predstavlja u društvu i na društvenim mrežama, a krilo se puno toga teškog. Od psihičkog zlostavljanja, kojeg je njezin suprug prenio i na svoju djecu, do ponižavanja nje kao majke i žene. Taj  njezin suprug je na početu braka već pokazao svoju ćud, pokazao joj je koliko će joj u braku biti teško. U jednom je trenutku netragom nestao, nije se javljao tri godine, a potom se vratio i iz Dalmacije je odveo u Njemačku gdje je nastavio živjeti onako kako je on smatrao da je najbolje, naravno za njega, ne i za obitelj. Na kraju mi je rekla: „Molim te, nemoj to stavljati na portal jer svi će shvatiti o komu je riječ“. 

Nisam joj ni rekla da bih pisala o tome, a ona je dodala, ali ako želiš napisati knjigu o mom životu, mislim da ti sve što sam proživjela u knjigu ne bi stalo. Naposljetku je stalo u kratku priču ispričanu od trenutka kad me nazvala do trenutka kad je odlučila nastaviti sa svojim životom koji je sretan na društvenim mrežama, ali daleko od sreće među njezina četiri zida. I koliko je samo takvih života?, rekla je Marijana Dokoza. 
Odgovorila je i na pitanje koliko je teško na papir prenijeti tematiku silovanja, kao jedne bolne teme koju je opisala u romanu „Njegova žena“. 

-Doista je jako teško, pogotovo što sam ja tu ženu svakodnevno sretala jer ona živi u Njemačkoj. Imale smo više razgovora, ona ima dvoje djece kao i ja, a kada vam priča sve što se dogodilo i kad razmislite da se to može dogoditi bilo kojoj ženi, to je jako teško’ – pojasnila je autorica. 

Marijana Dokoza rođena je 1978. godine u Zadru. Književnica je i urednica hrvatskog portala Fenix-magazin iz Frankfurta te suradnica  Večernjeg lista. Objavljuje i u medijima koji se bave kulturom kao npr. Matica iseljenika, Vijenac… Trenutačno živi u Mainzu u Njemačkoj.

Autorica je tri knjige poezije (Sjene prošlosti, Dvorac tajni, Prijestupnici) i pet romana na hrvatskom jeziku (Izgubljeni u ljudskim mislima, Naranyin plač, Grijesi, Tragovi i Njegova žena), te jednog romana na njemačkom jeziku (Die Stimme). Naranyin plač i Grijesi u vrlo su kratkom roku dosegli status bestselera u Hrvatskoj, a roman Grijesi je u godini izlaska nominiran za hrvatsku književnu nagradu Kiklop.
Dobitnica je nagrade Utjecajne hrvatske žene koju dodjeljuje Mreža hrvatskih žena sa sjedištem u Torontu. Godine 2016. uvrštena je među 25 najuspješnijih žena migrantskog podrijetla s prebivalištem u Mainzu. Piše i uglazbljene pjesme na hrvatskom i engleskom jeziku.

Marijana Dokoza je do sada predstavljala u svim većim gradovima u Njemačkoj, zatim u Beču, Zürichu, Rimu, Parizu, brojnim hrvatskim gradovima, a Mostar je prvi BiH grad u kojem predstavlja svoja djela.

U Mostaru je u organizaciji Udruge „Hercegovka godine“  u utorak održano predstavljanje knjiga Marijane Dokoza. Autorica se predstavila romanom “Njegova žena”, zbirkom poezije “Prijestupnici” koju je napisala u suautorstvu s pjesnikom J.H.Macadom, te knjigom “Dalmaicija Noir” koja predstavlja intrigante priče 15 hrvatskih autora među kojima je i Marijana Dokoza.

Predstavljanje djela Marijane Dokoze, koje je privuklo veliki broj znatiželjnika, održano je u galeriji Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača. Na predstavljanje su došli povratnici iz Njemačke, Hrvati iz Amerike i Italije, koji svoj godišnji odmor provode u Rami i Širokom Brijegu.

Uz autoricu, knjige su predstavile voditeljice i novinarke RTV HB Mirjana Šimunović, Julija Gubeljić i Mateo Pinjuh.

Za zabavni dio programa zadužene su bile male balerine Športskog plesnog kluba Zrinjski. Voditeljica programa bila je Daniela Škegro.

Roman „Njegova žena“ je istinita ispovijest žene koja je doznala kako je njezin suprug u ratu u Bosni i Hercegovini s još jednim muškarcem silovao tada 13-godišnju djevojčicu. Marijana Dokoza je ovu istinitu i bolnu priču ispričala kroz riječi žene silovatelja što je rijetkost u pričama na ovu temu.

Književni kritičari su istaknuli kako je autorica iznimno dobro analizirala sve likove. Pa tako književni kritičar Marinko Krmpotić u jednom svom tekstu piše: „ Svakako je i dobra analiza položaja žene u braku općenito, ali pogotovo u islamskoj vjeroispovijesti. Naravno, to pitanje povlači i niz drugih vezanih za ravnopravnost žena, a isto tako jako je dobro obrađeno i pitanje (ne)prilagodbe brojnih muslimanskih useljenika u Njemačkoj na zapadnjački način života, tema krvavog balkanskog rata i posljedica koje je to nasilje ostavilo na milijune ljudi, muke obiteljskog života u kojem jedna strana svoje obveze ne shvaća nimalo ozbiljno“.

Roman “Njegova žena” je preveden na engleski jezik i nedavno uvršten među knjige British Library, odnosno British National Library of the United Kingdom, koja je jedna od najvećih knjižnica na svijetu
Zbirka “Prijestupnici” autora Marijane Dokoza i J.H.Macada, postavljena je kao ljubavni pjev zaljubljenih, čija ljubav je vječna ali zapriječena. Uvjerljivost je postignuta činjenicom kako se radi o dva autora. Osvrt na zbirku pjesama napisali su popularni hrvatski pjevači Željko Bebek, Peter Grašo i Đani Stipaničev.

Autorica će predstaviti i knjigu kratkih priča „Dalmacija noir“ koja je izašla u povodu Europskog dana kratke priče a u kojoj je objavljena i njezina priča. Zbirka priča Dalmacija noir projekt je udruge Zadarski pisci (ZaPis) koja okuplja priče petnaest autora od kojih su mnogi nagrađivani i afirmirani nizom književnih djela.

Kako je rekla urednica knjige hrvatska spisateljica, kolumnistica i urednica Marina Vujčić, Dalmacija nije samo plavetnilo neba i mora, blještavilo sunca i plaža, hedonizam spize i vina s opijajućim mirisima Mediterana i zvučnom kulisom cvrčaka i galebova. Dalmacija ima i svoju tamnu stranu, svoj noir, kojeg se u ovoj zbirci dohvatilo petnaest pisaca kako bi ZaPisali svoje priče u žanru koji na vidjelo iznosi i dalmatinsku crnu kroniku.

-Oni će nas povesti mračnim portunima, grobljima, neosvijetljenim kaletama, užarenim maslinicima i svakojakim poprištima mogućih tragičnih epiloga; upoznat će nas s autodestruktivnim, izgubljenim, smrtno preplašenim pojedincima, s krvnicima i žrtvama, netipičnim inspektorima i tipičnim Dalmatincima zatečenim u svijetu laži, prijevare, zločina, tjeskobe i nesretnih okolnosti. No čak i u ovom žanru preživljavaju crtice onog karakterističnog mediteranskog humora, suptilne ironije koja provocira mračnu stranu života i izražava dišpet prema svakoj nevolji, kao što je u Dalmaciji i red.”, napisala je Marina Vujčić.

Istina ukoričena u knjizi „Dalmacija noir“

Marijana Dokoza je kazala kako joj je iznimna čast što se njezino ime našlo u knjizi kratkih priča „Dalmacija noir“ pored imena uglednih autora. 
Kao i u romanu „Njegova žena“ i u knjizi „Dalmacija noir“ otkrila je jednu istinitu priču koja je zapravo pronašla nju. 

-U vrijeme kad sam trebala napisati jednu priču za natječak koji je raspisala književna udruga ZaPis, razmišljala sam što napisati. Nisam imala određenu temu koja bi zadovoljavala tražene kriterije. A onda me nazvala jedna žena koju sam površno poznavala i rekla da bi željela doći na kavu kod mene. Nismo bile prijateljice, povremeno smo se susretale zbog djece, pa mi je bilo čudno. I u jednom trenutku mi je otkrila što se krije iza njezine slike sretnog života i braka koju predstavlja u društvu i na društvenim mrežama, a krilo se puno toga teškog. Od psihičkog zlostavljanja, kojeg je njezin suprug prenio i na svoju djecu, do ponižavanja nje kao majke i žene. Taj  njezin suprug je na početu braka već pokazao svoju ćud, pokazao joj je koliko će joj u braku biti teško. U jednom je trenutku netragom nestao, nije se javljao tri godine, a potom se vratio i iz Dalmacije je odveo u Njemačku gdje je nastavio živjeti onako kako je on smatrao da je najbolje, naravno za njega, ne i za obitelj. Na kraju mi je rekla: „Molim te, nemoj to stavljati na portal jer svi će shvatiti o komu je riječ“. 

Nisam joj ni rekla da bih pisala o tome, a ona je dodala, ali ako želiš napisati knjigu o mom životu, mislim da ti sve što sam proživjela u knjigu ne bi stalo. Naposljetku je stalo u kratku priču ispričanu od trenutka kad me nazvala do trenutka kad je odlučila nastaviti sa svojim životom koji je sretan na društvenim mrežama, ali daleko od sreće među njezina četiri zida. I koliko je samo takvih života?, rekla je Marijana Dokoza. 
Odgovorila je i na pitanje koliko je teško na papir prenijeti tematiku silovanja, kao jedne bolne teme koju je opisala u romanu „Njegova žena“. 

-Doista je jako teško, pogotovo što sam ja tu ženu svakodnevno sretala jer ona živi u Njemačkoj. Imale smo više razgovora, ona ima dvoje djece kao i ja, a kada vam priča sve što se dogodilo i kad razmislite da se to može dogoditi bilo kojoj ženi, to je jako teško’ – pojasnila je autorica. 

Marijana Dokoza rođena je 1978. godine u Zadru. Književnica je i urednica hrvatskog portala Fenix-magazin iz Frankfurta te suradnica  Večernjeg lista. Objavljuje i u medijima koji se bave kulturom kao npr. Matica iseljenika, Vijenac… Trenutačno živi u Mainzu u Njemačkoj.

Autorica je tri knjige poezije (Sjene prošlosti, Dvorac tajni, Prijestupnici) i pet romana na hrvatskom jeziku (Izgubljeni u ljudskim mislima, Naranyin plač, Grijesi, Tragovi i Njegova žena), te jednog romana na njemačkom jeziku (Die Stimme). Naranyin plač i Grijesi u vrlo su kratkom roku dosegli status bestselera u Hrvatskoj, a roman Grijesi je u godini izlaska nominiran za hrvatsku književnu nagradu Kiklop.
Dobitnica je nagrade Utjecajne hrvatske žene koju dodjeljuje Mreža hrvatskih žena sa sjedištem u Torontu. Godine 2016. uvrštena je među 25 najuspješnijih žena migrantskog podrijetla s prebivalištem u Mainzu. Piše i uglazbljene pjesme na hrvatskom i engleskom jeziku.

Marijana Dokoza je do sada predstavljala u svim većim gradovima u Njemačkoj, zatim u Beču, Zürichu, Rimu, Parizu, brojnim hrvatskim gradovima, a Mostar je prvi BiH grad u kojem predstavlja svoja djela.