I danas u BiH tropske vrućine zbog kojih građani i turisti osvježenje pronalaze na obližnjim kupalištima. Veći broj gostiju, znači i veći broj intervencija, pa tako u gradu na Neretvi, članovi Kluba skakača u vodu “Mostari” dnevno bilježe dvije do tri intervencije spašavanja na vodi, koje na svu sreću završavaju uspješno. Kako bi se smanjio broj nesreća i tragičnih ishoda, stručnjaci pozivaju na oprezm piše N1.

I dok živa na termometru raste, raste i broj kupača na rijekama. Od ranih jutarnjih pa do kasnih večernjih sati, na Neretvi rashlađenje traže brojni turisti, ali i lokalno stanovništvo – bilo da je riječ o plivanju ili skoku sa Starog mosta i obližnje skakaonice. S obzirom na to da je riječ o nepredvidivoj, brzoj i vrlo hladnoj rijeci, turisti su svjesni mogućih rizika, ali adrenalin i visoke temperature u kombinaciji sa neadekvatnom pripremom često dovedu do neželjenih posljedica.

“Voda je jako hladna i brza, samo smo malo ušli da se rashladimo , ne udaljavamo se previše. Jako je toplo i zato smo ovako rano došli da se kupamo”, kaže Simon, turista iz Danske.

No zbog neopreznih turista, skakači i turistički radnici svake godine imaju pune ruke posla. Iako nije u njihovoj nadležnosti, spašavanje ljudskih života njihova je svakodnevica.

“Na dnevnoj bazi imamo barem dvije ili tri takve intervencije, nekad je to manje strašno, nekad se radi o životu ili smrti, tako da su skakači tu isto spasilačka služba u tijeku ljetnog perioda”, kaže Adela Gosto, Klub skakača u vodu “Mostari”.

Najčešći uzrok utapanja je ljudsko ponašanje, kažu stručnjaci, a prva najčešća greška koja se pravi je skok u hladnu vodu bez ikakve prethodne pripreme, posebno nakon dužeg izlaganja suncu.

“Sunčaju se na plus 30 ili 40, pa poslije sat vremena ležanja skaču u more ili piju ledeno piće. Ako ostanu na suhom, tu im i dalje možemo pomoći. Kada se to dogodi u moru posijle skoka, imamo veliki broj utapanja izazvanih srčanim zastojem. Ako ste se sunčali – nemojte naglo skakati u more, to je veliki faktor rizika”, objašnjava Andrea Jurić, doktorica opće medicine.

A takav jedan slučaj, članovi ISS zabilježili su na Jablaničkom jezeru, kada je skok mladića sa splava završio kobno. Stoga apeluju, ne ulazite u vodu vrući i nemojte precjenjivati svoje plivačke sposobnosti jer plivanje u moru i na Neretvi nije isto.

“Ovdje su momci koji svaki dan imaju po par intervencija, jer ovdje je mnogo turista koji ne poznaju našu rijeku, svi zajedno trebamo nešto uraditi da bi tim ljudima objasnili kakva je Neretva, table upozorenja postaviti a da ne govorim o ekipi spasilaca”, kaže Amar Đuliman, ISS Mostar.

Spasilačkih ekipa koje bi reagirale u svakom trenutku na rijekama širom zemlje nema, zbog nepostojanja zakona o kupalištima, pa se građani kupaju na vlastitu odgovornost.

Proces utapanja traje svega nekolika minuta te je stoga brzina djelovanja najvažnija u spašavanju ljudskog života. No iz ISS kažu bez zakona i dobrog sistema, intervencije sa smrtnim ishodom, nažalost, događat će se i dalje.

I danas u BiH tropske vrućine zbog kojih građani i turisti osvježenje pronalaze na obližnjim kupalištima. Veći broj gostiju, znači i veći broj intervencija, pa tako u gradu na Neretvi, članovi Kluba skakača u vodu “Mostari” dnevno bilježe dvije do tri intervencije spašavanja na vodi, koje na svu sreću završavaju uspješno. Kako bi se smanjio broj nesreća i tragičnih ishoda, stručnjaci pozivaju na oprezm piše N1.

I dok živa na termometru raste, raste i broj kupača na rijekama. Od ranih jutarnjih pa do kasnih večernjih sati, na Neretvi rashlađenje traže brojni turisti, ali i lokalno stanovništvo – bilo da je riječ o plivanju ili skoku sa Starog mosta i obližnje skakaonice. S obzirom na to da je riječ o nepredvidivoj, brzoj i vrlo hladnoj rijeci, turisti su svjesni mogućih rizika, ali adrenalin i visoke temperature u kombinaciji sa neadekvatnom pripremom često dovedu do neželjenih posljedica.

“Voda je jako hladna i brza, samo smo malo ušli da se rashladimo , ne udaljavamo se previše. Jako je toplo i zato smo ovako rano došli da se kupamo”, kaže Simon, turista iz Danske.

No zbog neopreznih turista, skakači i turistički radnici svake godine imaju pune ruke posla. Iako nije u njihovoj nadležnosti, spašavanje ljudskih života njihova je svakodnevica.

“Na dnevnoj bazi imamo barem dvije ili tri takve intervencije, nekad je to manje strašno, nekad se radi o životu ili smrti, tako da su skakači tu isto spasilačka služba u tijeku ljetnog perioda”, kaže Adela Gosto, Klub skakača u vodu “Mostari”.

Najčešći uzrok utapanja je ljudsko ponašanje, kažu stručnjaci, a prva najčešća greška koja se pravi je skok u hladnu vodu bez ikakve prethodne pripreme, posebno nakon dužeg izlaganja suncu.

“Sunčaju se na plus 30 ili 40, pa poslije sat vremena ležanja skaču u more ili piju ledeno piće. Ako ostanu na suhom, tu im i dalje možemo pomoći. Kada se to dogodi u moru posijle skoka, imamo veliki broj utapanja izazvanih srčanim zastojem. Ako ste se sunčali – nemojte naglo skakati u more, to je veliki faktor rizika”, objašnjava Andrea Jurić, doktorica opće medicine.

A takav jedan slučaj, članovi ISS zabilježili su na Jablaničkom jezeru, kada je skok mladića sa splava završio kobno. Stoga apeluju, ne ulazite u vodu vrući i nemojte precjenjivati svoje plivačke sposobnosti jer plivanje u moru i na Neretvi nije isto.

“Ovdje su momci koji svaki dan imaju po par intervencija, jer ovdje je mnogo turista koji ne poznaju našu rijeku, svi zajedno trebamo nešto uraditi da bi tim ljudima objasnili kakva je Neretva, table upozorenja postaviti a da ne govorim o ekipi spasilaca”, kaže Amar Đuliman, ISS Mostar.

Spasilačkih ekipa koje bi reagirale u svakom trenutku na rijekama širom zemlje nema, zbog nepostojanja zakona o kupalištima, pa se građani kupaju na vlastitu odgovornost.

Proces utapanja traje svega nekolika minuta te je stoga brzina djelovanja najvažnija u spašavanju ljudskog života. No iz ISS kažu bez zakona i dobrog sistema, intervencije sa smrtnim ishodom, nažalost, događat će se i dalje.