Nargila, šiša (shisha), hookah ili hubbly-bubbly, sve su to nazivi za popularni duhanski užitak koji svakodnevno konzumiraju mladi u Sarajevu. Vjeruje se da je nargila izvorno nastala u Indiji, a poslije je prenesena u arapske zemlje i Tursku, a stigla je i do Bosne i Hercegovine.

Ovaj trend relaksacije i užitka koji pružaju nargile postaje sve popularniji među mladima. Gotovo polovica mladih između 13 i 15 godina probalo je nargilu, a na području Sarajeva registrirano je gotovo 100 nargila barova.

O štetnostima i opasnostima konzumiranja nargile novinari Avaza razgovarali su s prof. dr. Aidom Ramić-Čatak, federalnom koordinatoricom za kontrolu duhana i pomoćnicom direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

U poređenju sa zemljama u okruženju, Federacija BiH bilježi najveći postotak konzumacije nargile među školskom djecom. Ovo predstavlja veliki javnozdravstveni problem, koji se povezuje s popularizacijom ovog duhanskog proizvoda posljednjih godina, preorijentacijom ugostiteljskih objekata u nargila barove, te naglašenom dostupnošću nargile djeci i mladima usljed vakuuma koji je nastao u donošenju zakonskih propisa.

Pušači nargile se duže izlažu dimu i štetnim materijama nego pušači cigareta.

-Pušači vodenih lula udišu otrovne supstance koje ispušta gorući duhan koji je često aromatiziran, ali i ugalj kojim se taj duhan zagrijava. Pušači vodene lule uglavnom puše rjeđe, ali intenzivnije od pušača cigareta. Pušenje takve lule obično dugo traje (20 – 90 minuta) pa se tako pušači duže izlažu duhanskom dimu u odnosu na pušenje cigareta. Laboratorijske analize dima iz nargila pokazale su mjerljive razine kancerogenih spojeva kao što su nitrozamini, policiklični aromatizirani hidrokarbonati (PAH), formaldehid, benzen, toksične spojeve – nitrični oksid, teške metale i visoke koncentracije ugljenmonoksida (CO). U odnosu na dim cigareta, konzumenti nargila unose veće količine arsenika, olova i nikla, 36 puta više katrana, 15 puta više ugljenmonoksida, veće količine policikličnih aromatiziranih i hidrokarbonata (PAH) – istaknula je Ramić-Čatak.

Osim ovisnosti i unošenja opasnih materija, prenose se i različite infekcije putem crijeva nargile.

– Dugoročna ili kronična posljedica konzumacije predstavlja povećanje rizika za karcinom pluća i oštećenja sluzokože usta, razvoj bolesti desni (parodontopatije), a povezuje se i s nastankom karcinoma usne šupljine, jednjaka, želuca i mokraćnog mjehura. Također uzrokuje bolesti srca i krvnih sudova, kroničnu opstruktivnu bolest pluća i oboljenja mentalnog zdravlja. Povezuje se i s nastankom osteoporoze. Također, različite infekcije se mogu prenijeti putem crijeva nargile kroz koje prolazi dim, a koje je teško u potpunosti očistiti, što je otvoreni put za prijenos određenih infekcija i zaraznih bolesti – kazala je Ramić-Čatak.

U prevenciji pušenja kod mladih od velikog značaja je posvećenost i aktivno sudjelovanje roditelja koji se trebaju brinuti o odgoju svoje djece, da bi djeca mogla samostalno da donose ispravne odluke u smislu prihvatanja postupaka koji koriste njihovom zdravlju i odbijanju onog što im oštećuje zdravlje.

Nargila, šiša (shisha), hookah ili hubbly-bubbly, sve su to nazivi za popularni duhanski užitak koji svakodnevno konzumiraju mladi u Sarajevu. Vjeruje se da je nargila izvorno nastala u Indiji, a poslije je prenesena u arapske zemlje i Tursku, a stigla je i do Bosne i Hercegovine.

Ovaj trend relaksacije i užitka koji pružaju nargile postaje sve popularniji među mladima. Gotovo polovica mladih između 13 i 15 godina probalo je nargilu, a na području Sarajeva registrirano je gotovo 100 nargila barova.

O štetnostima i opasnostima konzumiranja nargile novinari Avaza razgovarali su s prof. dr. Aidom Ramić-Čatak, federalnom koordinatoricom za kontrolu duhana i pomoćnicom direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

U poređenju sa zemljama u okruženju, Federacija BiH bilježi najveći postotak konzumacije nargile među školskom djecom. Ovo predstavlja veliki javnozdravstveni problem, koji se povezuje s popularizacijom ovog duhanskog proizvoda posljednjih godina, preorijentacijom ugostiteljskih objekata u nargila barove, te naglašenom dostupnošću nargile djeci i mladima usljed vakuuma koji je nastao u donošenju zakonskih propisa.

Pušači nargile se duže izlažu dimu i štetnim materijama nego pušači cigareta.

-Pušači vodenih lula udišu otrovne supstance koje ispušta gorući duhan koji je često aromatiziran, ali i ugalj kojim se taj duhan zagrijava. Pušači vodene lule uglavnom puše rjeđe, ali intenzivnije od pušača cigareta. Pušenje takve lule obično dugo traje (20 – 90 minuta) pa se tako pušači duže izlažu duhanskom dimu u odnosu na pušenje cigareta. Laboratorijske analize dima iz nargila pokazale su mjerljive razine kancerogenih spojeva kao što su nitrozamini, policiklični aromatizirani hidrokarbonati (PAH), formaldehid, benzen, toksične spojeve – nitrični oksid, teške metale i visoke koncentracije ugljenmonoksida (CO). U odnosu na dim cigareta, konzumenti nargila unose veće količine arsenika, olova i nikla, 36 puta više katrana, 15 puta više ugljenmonoksida, veće količine policikličnih aromatiziranih i hidrokarbonata (PAH) – istaknula je Ramić-Čatak.

Osim ovisnosti i unošenja opasnih materija, prenose se i različite infekcije putem crijeva nargile.

– Dugoročna ili kronična posljedica konzumacije predstavlja povećanje rizika za karcinom pluća i oštećenja sluzokože usta, razvoj bolesti desni (parodontopatije), a povezuje se i s nastankom karcinoma usne šupljine, jednjaka, želuca i mokraćnog mjehura. Također uzrokuje bolesti srca i krvnih sudova, kroničnu opstruktivnu bolest pluća i oboljenja mentalnog zdravlja. Povezuje se i s nastankom osteoporoze. Također, različite infekcije se mogu prenijeti putem crijeva nargile kroz koje prolazi dim, a koje je teško u potpunosti očistiti, što je otvoreni put za prijenos određenih infekcija i zaraznih bolesti – kazala je Ramić-Čatak.

U prevenciji pušenja kod mladih od velikog značaja je posvećenost i aktivno sudjelovanje roditelja koji se trebaju brinuti o odgoju svoje djece, da bi djeca mogla samostalno da donose ispravne odluke u smislu prihvatanja postupaka koji koriste njihovom zdravlju i odbijanju onog što im oštećuje zdravlje.