Na tužnu sudbinu šesnaestogodišnjeg Josipa Škulja zvanog Čale, koji je ubijen prije 30 godina u napadu bošnjačke Armije BiH na Hrvate na području Travnika, podsjetili su iz braniteljskih udruga, među kojima je i Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske zajednice Herceg Bosne, koja je pritom upozorila da su jedni od najvećih heroja posljednjeg rata i dalje marginalizirani, s mnogo manje prava, iako su školske klupe zamijenili oružjem i bojišnicom, piše portal Večernjeg lista BiH.
O Josipu Škulju tek je pjesmu napisao Velimir Velo Raspudić, dragovoljac Domovinskog rata i književnik. Josip Škulj rođen je 11. svibnja 1977. godine u Travniku, a poginuo je 7. lipnja 1993. godine u mjestu Ciglana, općina Travnik, za vrijeme bošnjačkog napada. Taj se napad dogodio u sklopu šireg i sustavnog napada na Hrvate, koji je rezultirao stotinama mrtvih civila i branitelja te s 15.000 prognanih osoba.
Snimljeni video
Josip se postrojbama HVO-a priključio još 1992. godine kao dječak od 15 godina te je bio na bojišnici prema srpskim snagama. Postoji i videozapis nastao u ljeto 1992. godine u mjestu Turbe u općini Travnik za vrijeme srpske agresije na Travnik, a u kojemu je govorio Josip. On otvoreno poručuje kako će, unatoč snažnim napadima, obraniti crte HVO-a na Galici na planini Vlašić, gdje su postrojbe srpske vojske također počinile zločin strijeljavši zarobljene vojnike, piše Večernjak. Ovaj dječak ratnik snimljen je u obrani svoga sela koje, kaže, za razliku od svojih vršnjaka koji su otišli na sigurno – nije mogao napustiti. Poginuo je s puškom u ruci sljedeće godine, 1993., gotovo u isto vrijeme kada je nastao ovaj video, u obrani Travnika od drugog agresora. Istog onoga kojeg je Josip s 15 godina branio od srpske vojske. S njim je tih dana ubijeno 17 Hrvata, od čega 8 civila. U predjelu Ciglana HVO je formirao obranu kako bi pokušao osigurati dovoljno vremena za evakuaciju žena i djece. No ubrzo su se našli u okruženju bošnjačkih snaga. Tu su poginuli također mladi vojnici. Hrvati Travnika su nakon pada obrambenih crta proživjeli pravu kalvariju. Tijekom 1992. godine u središnju Bosnu i Zenicu došli su mudžahedini – islamski dobrovoljci, elitna postrojba u protjerivanju Hrvata koja se “proslavila” brutalnim zločinima, ritualnim ubojstvima, kampovima, a nakon rata i terorističkim aktivnostima u BiH. U svega nekoliko mjeseci, do sveopćeg pakla u središnjoj Bosni, mudžahedini su organizirali kampove, zatvore i logore za Hrvate, a bili su i glavna postrojba u protjerivanju Hrvata iz tog dijela BiH. O tomu najbolje svjedoče sudbine strijeljanih Hrvata na Bikošima nadomak Travnika, za čijim tijelima institucije BiH i danas navodno tragaju. Inače, četiri velike ofenzive Armije BiH tijekom siječnja, travnja, lipnja, prosinca rezultirale su progonom oko 110 tisuća Hrvata, a njih više od tri tisuće “logoraški staž” steklo je u 269 logora pod kontrolom Armije BiH. Hrvati su u Bugojnu, uz Škuljev Travnik, najviše stradali, među njima je bio veliki broj maloljetnih branitelja koji nisu imali izbora. Još mlađi je stradao maloljetni branitelj iz Busovače, kojega su s drugim pripadnicima HVO-a uhitili vojnici Armije BiH te su ga strijeljali u ljeto 1993. Potvrdio je to predsjednik Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske zajednice Herceg Bosne Branko Matošin, piše portal Večernjeg lista BiH. On navodi kako je, po njihovoj evidenciji, bilo oko 850 maloljetnih branitelja, no procjenjuje kako je taj broj bio dvostruko veći. Jednako je i s podacima o broju stradalih u posljednjem ratu.
Bez jednakih prava
Pa ipak, iako su se nalazili u jednakom položaju kao i drugi suborci, oni koji su preživjeli rat, ni danas još uvijek izjednačeni u svim pravima. Čak iako je od rata prošlo gotovo 30 godina. – Udruga je osnovana prije desetljeće i pol, a i sada smo na margini. Nešto smo uspjeli popraviti, ali, primjerice, egzistencijalnu naknadu za branitelje u pojedinim županijama kao ni dopunska prava ne možemo ostvariti jer postoji starosna dob na koju se odnose ta primanja – govori Matošin. On objašnjava kako je trenutačno najvažnije izmijeniti osnovni federalni zakon kako bi maloljetni branitelji imali jednaka prava. Matošin je upozorio i kako je maloljetnim braniteljima doslovno iz ruku oteta inicijativa o pokretanju OPG-ova, poljoprivrednih zadruga i malog obrta.
