Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u razgovoru za Wall Street Journal pokazao je znatnu razinu razboritosti kad je riječ o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. Rekao je da ne očekuje pristupanje dok traju sukobi, ali želi jamstvo članstva nakon rata. Ministri vanjskih poslova NATO-a sastali su se krajem prošlog tjedna u Oslu i raspravljali o tom pitanju kako ne bi opteretilo srpanjski summit u Vilniusu.
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, ponovio je da bi pobjeda Rusije bila tragedija za Ukrajinu, ali opasnost za Savez, koja bi svijet učinila pogubnijim. Američki državni tajnik Antony J. Blinken u petak je u Helsinkiju prisnažio da je jačanje ukrajinske obrane protiv Rusije “preduvjet” diplomaciji da okonča rat i upozorio na privlačnost kratkoročnih prekida vatre koji bi mogli ići u vojnu korist Moskve.
“Prekid vatre koji zamrzava trenutačne linije, s Rusijom koja kontrolira velike dijelove ukrajinskog teritorija, nije pravedan i trajan mir. To je Potemkinov mir. To bi legitimiziralo rusko otimanje zemlje. To bi nagradilo agresora i kaznilo žrtvu.”
Dakle, pomoć Kijevu se nastavlja, a Narodna Republika Kina nije ponudila zadovoljavajući mirovni plan. Kad je riječ o članstvu, čini se da je pronađeno rješenje koje zadovoljava članice. Stoltenberg je nakon sastanka bio detaljan:
“Radimo na višegodišnjem paketu podrške uz robusno financiranje. Time će se osigurati dugoročno odvraćanje i obrana Ukrajine, pomoći u obnovi sigurnosnog i obrambenog sektora i tranziciji Ukrajine iz doktrina, opreme i obuke iz sovjetskog doba do potpune interoperabilnosti s NATO-om”.
Dodao je da ostaju otvorena vrata Kijevu i da će odluku o članstvu donijeti članice i Ukrajina. Dakle, članstvo ostaje tema za neko drugo vrijeme, vrijeme kad će Kijev kontrolirati teritorij, kad će biti dovoljno obrambeno snažan da Rusija neće ni pomisliti da krene u agresiju. Ključna je riječ “odvraćanje” koje NATO želi izgraditi kako bi Moskva odustala od imperijalističkih planova.
Ovim je diplomatskim rješenjem, kompromisom kao što je to uvijek u demokratskim sustavima, zajamčena pomoć Ukrajini bez da se time dovodi u pitanje sigurnost članica ili uključivanje u sukob. Istočne i nordijske članice time bi trebale biti zadovoljne jer se šalje snažna poruka Moskvi da Kijev neće biti ostavljen na cjedilu. Mađarska i Turska se ne mogu buniti jer se ne govori o članstvu. Zelenski nema izbora, mora prihvatiti takvo rješenje.
The Washington Post došao je do preciznijih podataka o prijedlozima bilateralnih ili multilateralnih sporazuma s Ukrajinom koje su okarakterizirali sporazumima o uzajamnoj obrani ili sigurnosnih memoranduma po uzoru na one koji su usmjeravali milijarde dolara godišnje u američku vojnu pomoć Izraelu.
Poljski predsjednik Andrzej Duda prije desetak dana za WSJ je rekao da će Izrael biti obrazac odnosa. Pojednostavljeno, dajemo vam novac i oružje, vi razvijate moderne mehanizme obrane, jer to uvijek ide uz ratovanje i sami se branite. NATO ne smije biti dio sukoba, kako je na samom početku temeljnim principom definirao general Mike Milley, zapovjednik združenog stožera američke vojske.
“Ne znamo kad će rat završiti, ali kad se to dogodi, moramo osigurati uspostavljene vjerodostojne aranžmane kako bismo zajamčili sigurnost Ukrajine u budućnosti i prekinuti ruski ciklus agresije”, lapidarna je poruka glavnog tajnika NATO-a.
Neimenovani dužnosnici navode da je naročita vrijednost dogovora jamstva Ukrajini da političke promjene na Zapadu, pri čemu se osobito misli na američke izbore i mogući dolazak izolacionističkog republikanskog predsjednika, neće utjecati na sigurnosna jamstva.
Ukrajina je u drugi plan bacila još jednu važnu odluku. Glavni tajnik Stoltenberg najavio je da će se nastaviti produbljivanje partnerstva s “našim saveznicima u Indo-Pacifiku”.
