Nakon devet godina u Bosni i Hercegovini se ponovo pojavila bolest žute hrđe, koja hara žitnim poljima i uništava pšenicu.
Na području Semberije ova bolest je uzela maha, te je, prema riječima Save Bakajlića, predsjednika regionalnog Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, čak 80 posto usjeva pšenice ugroženo.
“Ova bolest je ugrozila mnoge usjeve u Semberiji. Ljudi su pokušali da prskanjem određenim sredstvima zaštite svoje usjeve, ali s obzirom na padaline koje smo imali, to tretiranje je bilo bezuspješno”, kazao je Bakajlić.
Prema njegovim riječima, trenutno stanje je veoma loše, jer je list pšenice veoma žut i izgleda kao da nije tretiran.
“Velika vlažnost zraka koju imamo ovih dana poljoprivrednicima otežava rad, odnosno proizvodnju”, rekao je Bakajlić za “Nezavisne novine“.
Kako ističe, ovo predstavlja veliki problem za proizvođače.
“S obzirom na situaciju, sigurni smo da će prinos biti manji za 30 posto, to će samim tim dovesti do veće prodajne cijene”, kazao je Bakajlić.
Da je ova bolest zahvatila usjeve pšenice i u Federaciji BiH, potvrdila je za “Nezavisne novine” Snježana Kopavčević, poljoprivrednica iz Odžaka.
Kako je kazala, nakon devet godina ponovo se pojavila bolest zvana žuta hrđa, te je na ovom području zahvatila oko 20 posto zasijane površine.
“Imamo sorte koje su otpornije na ovu bolest, ali, nažalost, imamo i one koje su joj podložne”, rekla je Kopavčevićeva, dodajući da su najugroženije sorte simonida, zvezdana, pobeda i obala.
Kako je kazala, ova bolest se pojavljuje jednom u deset godina, a ove godine su joj pogodovali vremenski uvjeti.
“Ovoj bolesti su veoma pogodovale kiše, ali i vrućine, koje su pšenicu bukvalno potkuhale”, kazala je Kopavčevićeva, dodajući da kod onih koji su radili adekvatnu zaštitu usjevi nisu ugroženi ovom bolešću.
“Nažalost, za one koji na vrijeme nisu radili zaštitu usjeva prinosi mogu biti manji za 40 posto”, kazala je Kopavčevićeva, dodajući da je ovu bolest trebalo očekivati u ovakvim klimatskim promjenama.
“Sredstvo za tretiranje ove bolesti je veoma skupo, odnosno po jednom hektaru je 140 KM, te ljudi nisu bili u mogućnosti da to plate jer ne znaju šta ih čeka”, kazala je Kopavčevićeva.
Prema njenim riječima, ovu bolest prenose lisne vaši, ali i ostali insekti koji su na pšenici prisutni zbog veoma blage zime.
Podsjećamo, u zemljama regije također se pojavila ova bolest, koja na usjevima pšenice ostavlja veliki danak.
U Hrvatskoj se poslije 20 godina opet pojavila bolest koja uništava pšenicu, a kako navode poljoprivrednici u toj zemlji, širi se poput požara, te da se nadaju da će imati pšenice barem za svoje potrebe.
