Hrvatska je postala jedna od najčvršćih točaka zaustavljanja ilegalnih migracija koje neće stati u narednom razdoblju, rekao je u subotu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na skupu Paneuropske unije. 

Božinović je sudjelovao na okruglom stolu Paneuropske unije povodom 10. godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji 1. srpnja ove godine. Riječ je o organizaciji osnovanoj 1923. godine manifestom “Paneuropa” plemića Richarda von Coudenhove-Kalergija u kojem je on izrazio ideju ujedinjene Europe. 

Ministar je na skupu, između ostalog, govorio o uspjesima hrvatskog članstva u EU-u, prednostima pridruživanja šengenskom prostoru i eurozoni, izgradnji Pelješkog mosta, Hrvatskoj kao energetskom čvorištu i situaciji u susjedstvu. 

Naglasio je kako Hrvatska danas kao članica šengenskog prostora ima veliku odgovornost radi sebe, ali i EU-a, jer pokriva najdulju vanjsku granicu saveza.

„Kao što vidimo iz medija na dnevnoj bazi, migracijski pritisak na Europu nije prestao, niti neće”, a Hrvatska se ulaskom u šengensku zonu pokazala jednom od „najčvršćih točaka” zaustavljanja ilegalnih migracija te je pokazala da „jedna manja država s velikim izazovom pred sobom može stvarati i davati osjećaj sigurnosti ostatku Europe”, rekao je ministar. 

Hrvatska policija na granici štiti “europsko zakonodavstvo, ljudska prava, ali i sigurnost Hrvatske i EU-a”, rekao je. 

Božinović je kazao kako će to pitanje biti prisutno „u godinama, a možda i desetljećima pred nama” te kako je za to potreban paneuropski odgovor jer se nijedna zemlja ne može samostalno nositi s tim. 

Istaknuo je kako Hrvatska zbog svog geopolitičkog položaja ima interes i ulogu da se europske i demokratske vrijednosti te gospodarski razvoj šire i preko njenih granica, naglasivši pritom posebnu važnost razvoja BiH kao prijateljske zemlje. 

Ministar unutarnjih poslova, koji je na skup stigao u ime premijera Andreja Plenkovića, naglasio je kako je danas, gotovo deset godina nakon ulaska u Europsku uniju, svaki hrvatski građanin „uvjeren u prednosti i dobrobiti našeg članstva koje do izražaja dolazi u snažnom razvoju svih hrvatskih regija i krajeva”. 

Hrvatska je postala jedna od najčvršćih točaka zaustavljanja ilegalnih migracija koje neće stati u narednom razdoblju, rekao je u subotu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na skupu Paneuropske unije. 

Božinović je sudjelovao na okruglom stolu Paneuropske unije povodom 10. godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji 1. srpnja ove godine. Riječ je o organizaciji osnovanoj 1923. godine manifestom “Paneuropa” plemića Richarda von Coudenhove-Kalergija u kojem je on izrazio ideju ujedinjene Europe. 

Ministar je na skupu, između ostalog, govorio o uspjesima hrvatskog članstva u EU-u, prednostima pridruživanja šengenskom prostoru i eurozoni, izgradnji Pelješkog mosta, Hrvatskoj kao energetskom čvorištu i situaciji u susjedstvu. 

Naglasio je kako Hrvatska danas kao članica šengenskog prostora ima veliku odgovornost radi sebe, ali i EU-a, jer pokriva najdulju vanjsku granicu saveza.

„Kao što vidimo iz medija na dnevnoj bazi, migracijski pritisak na Europu nije prestao, niti neće”, a Hrvatska se ulaskom u šengensku zonu pokazala jednom od „najčvršćih točaka” zaustavljanja ilegalnih migracija te je pokazala da „jedna manja država s velikim izazovom pred sobom može stvarati i davati osjećaj sigurnosti ostatku Europe”, rekao je ministar. 

Hrvatska policija na granici štiti “europsko zakonodavstvo, ljudska prava, ali i sigurnost Hrvatske i EU-a”, rekao je. 

Božinović je kazao kako će to pitanje biti prisutno „u godinama, a možda i desetljećima pred nama” te kako je za to potreban paneuropski odgovor jer se nijedna zemlja ne može samostalno nositi s tim. 

Istaknuo je kako Hrvatska zbog svog geopolitičkog položaja ima interes i ulogu da se europske i demokratske vrijednosti te gospodarski razvoj šire i preko njenih granica, naglasivši pritom posebnu važnost razvoja BiH kao prijateljske zemlje. 

Ministar unutarnjih poslova, koji je na skup stigao u ime premijera Andreja Plenkovića, naglasio je kako je danas, gotovo deset godina nakon ulaska u Europsku uniju, svaki hrvatski građanin „uvjeren u prednosti i dobrobiti našeg članstva koje do izražaja dolazi u snažnom razvoju svih hrvatskih regija i krajeva”.