U BiH se prodaju proizvodi koji su često skuplji, a lošije kvalitete nego u Europskoj uniji

Podjeli

Od svih blagodati za potrošače koje su najavljivali birokrati EU-a, najviše pozornosti izazvala je smjernica kojom se prodaja robe dvojne kvalitete smatra zavaravajućom praksom zbog koje trgovci mogu biti kažnjeni. Sjećate se, time se pokušalo stati ukraj prodaji lošijeg praška za rublje Ariel na istočnim tržištima, natjerati proizvođače da Nutella u svakoj zemlji ima iste sastojke, a Coca-Cola svugdje isti okus. Ta je smjernica u Parlamentu EU izglasana 2019. godine, a trebala je jamčiti da će lošije verzije međunarodnih brendova nestati s domaćih polica, a potrošači napokon za svoj novac dobivati barem jednaku kvalitetu.

Cvjeta preprodaja

Činjenica je da je Europska komisija u nekoliko navrata naručivala studije na vrlo konkretnim primjerima brendova i tržišta te da je pronašla razlike, čak i kada je riječ o različitim državama unutar Europske unije. Tako se vidi ta tzv. kategorizacija starih članica Europske unije i novih članica kao npr. Bugarske, Rumunjske i Hrvatske. Ono što se moglo vidjeti iz tih istraživanja u posljednjih pet godina na međunarodnim brendovima koji su dostupni svugdje i koji se pridržavaju svih međunarodnih pravila i zakona koji su propisani zakonodavstvom Europske unije, jest razlika u sastavima, primjerice veća koncentracija ribe u ribljim štapićima ili veća koncentracija lješnjaka u nekim proizvodima. Proizvođači su pokušavali opravdati “lokalnim ukusima” lošiju kvalitetu svojih proizvoda na tržištima slabije razvijenih zemalja, pa kupcima u razvijenim zemljama plasiraju masniji ili slađi proizvod jer “konzumenti tako vole”. O zemljama izvan EU-a suvišno je i govoriti. Kakvo je stanje s kvalitetom u BiH, može se samo nagađati jer analize nitko nije ni provodio. Jedan broj bh. građana upravo je u tome vidio dobru priliku i način kako zaraditi na toliko cijenjenim njemačkim proizvodima. Internetski oglasnici i društvene mreže posljednjih godina obiluju oglasima u kojima se nude različiti higijenski, ali i prehrambeni proizvodi podrijetlom iz Njemačke, a u posljednje vrijeme sve je više odjeće i obuće, kako brendova koji se prodaju na bh. tržištu tako i onih koji još nisu stigli u BiH. Prodaja tih proizvoda cvjeta unatoč činjenici da su, primjerice, deterdženti znatno skuplji od onih istoga brenda na policama domaćih trgovina. Uz deterdžent za rublje, među najprodavanijim proizvodima je i Nutella. Uz to, velika je ponuda različitih slatkiša, od gumenih bombona do keksa, a u ponudi su i razne higijenske potrepštine koje su ponekad čak i jeftinije nego u domaćim trgovinama. Mišljenja građana su podijeljena pa, dok jedni smatraju da su cijene tih proizvoda nerealno visoke, drugi pak tvrde kako za nekoliko maraka više dobiju kvalitetniji proizvod.

– Kupujem isključivo deterdžente i omekšivače iz Njemačke. Meni je razlika drastična. Istina da deterdžent plaćam znatno skuplje nego što je u našim trgovinama, ali iako je riječ o istom brendu, razlika je ogromna. Cijena omekšivača iz Njemačke i u trgovinama je približna. Nutellu čak plaćam manje nego što joj je cijena u trgovini – kaže nam gospođa iz Mostara.

Zakonska regulativa

U EU se konstantno donose zakoni kojima se štite potrošači i njihova prava. Građani BiH baš i ne mogu biti zadovoljni po tom pitanju. Usklađivanje propisa koji se tiču različite kvalitete proizvoda veže se uz regulativu koja se odnosi na sustav nesigurnosti proizvoda i integracija na tržište Europske unije. – Posljednja revizija bila je 2020. godine, a koja se odnosila na reviziju institucija BiH. Tada se došlo do zaključka u analizi da se propisi sigurnosti proizvoda ne donose u predviđenim rokovima i da BiH u velikoj mjeri zaostaje u zemljama okružja kada je riječ o usklađivanju tih propisa. To je slično navedeno i 2022. godine u izvješću o napretku BiH na putu k Europskoj uniji. To izvješće govori gotovo o nepostojanju napretka u posljednje dvije godine, a odnosi se na sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku. Kada je riječ o kvaliteti hrane, odnosno postojanju različite kvalitete hrane na različitim tržištima, proizvođači hrane, Europska komisija i druge institucije koje vrše certificiranje uvijek kažu da ti proizvodi zadovoljavaju zakonom predviđene kriterije kada je riječ o sigurnosti i propisima – za radiosarajevo.ba kazala je Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Treba naglasiti da su svi ovi proizvodi na tržištima i Njemačke i Hrvatske zdravstveno ispravni, međutim, nedopustivo je da dva proizvoda različitog sastava budu deklarirana kao isti proizvod s istom šifrom proizvoda. Istodobno, nije rijetkost da su lošiji proizvodi plasirani potrošačima u zemljama izvan EU-a mnogo skuplji, piše Večernji list.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Poginuo motociklist iz Mostara

Motociklist M.P. (27) iz Mostara poginuo je jučer, u subotu, 13. lipnja 2026. godine, u prometnoj nesreći na području Trebinja, potvrdile su “Nezavisne...

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darjana Filipović, gradonačelnik Mostara Mario...

VELIKO PRIZNANJE: Stočanin do sada najbolje ocijenjeni igrač Svjetskog prvenstva

Trojica igraća BIH su među najbolje ocijenjenim igračima Svjetskog prvenstva do sada, prema svjetskom sportskom portalu WhoScored. Portal, specijaliziran za detaljne nogometne analize...

Slični članci

Martinović: Nije bilo inicijativa u BiH, revizija hrvatskih državljanstava u isključivoj je nadležnosti institucija vlasti u RH

Ured predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović demantirao je navode...

Stvaralaštvo Gabrijela Jurkića dio je kulturnog i povijesnog identiteta Hrvata u BiH

U okviru Dana Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u Bosni...

Monstruozan zločin dobio nepravomoćnu presudu: Osuđeni roditelji koji su skrivali i usmrtili djecu

Županijski sud u Varaždinu donio je nepravomoćnu presudu prema kojoj su 40-godišnji...

Cijena kutije od 20 cigareta u Njemačkoj bi mogla porasti na više od 11 eura do 2030.

Cigarete bi u Njemačkoj mogle znatno poskupiti, sudeći po planovima ministarstva financija...

U BiH se prodaju proizvodi koji su često skuplji, a lošije kvalitete nego u Europskoj uniji

Podjeli

Od svih blagodati za potrošače koje su najavljivali birokrati EU-a, najviše pozornosti izazvala je smjernica kojom se prodaja robe dvojne kvalitete smatra zavaravajućom praksom zbog koje trgovci mogu biti kažnjeni. Sjećate se, time se pokušalo stati ukraj prodaji lošijeg praška za rublje Ariel na istočnim tržištima, natjerati proizvođače da Nutella u svakoj zemlji ima iste sastojke, a Coca-Cola svugdje isti okus. Ta je smjernica u Parlamentu EU izglasana 2019. godine, a trebala je jamčiti da će lošije verzije međunarodnih brendova nestati s domaćih polica, a potrošači napokon za svoj novac dobivati barem jednaku kvalitetu.

Cvjeta preprodaja

Činjenica je da je Europska komisija u nekoliko navrata naručivala studije na vrlo konkretnim primjerima brendova i tržišta te da je pronašla razlike, čak i kada je riječ o različitim državama unutar Europske unije. Tako se vidi ta tzv. kategorizacija starih članica Europske unije i novih članica kao npr. Bugarske, Rumunjske i Hrvatske. Ono što se moglo vidjeti iz tih istraživanja u posljednjih pet godina na međunarodnim brendovima koji su dostupni svugdje i koji se pridržavaju svih međunarodnih pravila i zakona koji su propisani zakonodavstvom Europske unije, jest razlika u sastavima, primjerice veća koncentracija ribe u ribljim štapićima ili veća koncentracija lješnjaka u nekim proizvodima. Proizvođači su pokušavali opravdati “lokalnim ukusima” lošiju kvalitetu svojih proizvoda na tržištima slabije razvijenih zemalja, pa kupcima u razvijenim zemljama plasiraju masniji ili slađi proizvod jer “konzumenti tako vole”. O zemljama izvan EU-a suvišno je i govoriti. Kakvo je stanje s kvalitetom u BiH, može se samo nagađati jer analize nitko nije ni provodio. Jedan broj bh. građana upravo je u tome vidio dobru priliku i način kako zaraditi na toliko cijenjenim njemačkim proizvodima. Internetski oglasnici i društvene mreže posljednjih godina obiluju oglasima u kojima se nude različiti higijenski, ali i prehrambeni proizvodi podrijetlom iz Njemačke, a u posljednje vrijeme sve je više odjeće i obuće, kako brendova koji se prodaju na bh. tržištu tako i onih koji još nisu stigli u BiH. Prodaja tih proizvoda cvjeta unatoč činjenici da su, primjerice, deterdženti znatno skuplji od onih istoga brenda na policama domaćih trgovina. Uz deterdžent za rublje, među najprodavanijim proizvodima je i Nutella. Uz to, velika je ponuda različitih slatkiša, od gumenih bombona do keksa, a u ponudi su i razne higijenske potrepštine koje su ponekad čak i jeftinije nego u domaćim trgovinama. Mišljenja građana su podijeljena pa, dok jedni smatraju da su cijene tih proizvoda nerealno visoke, drugi pak tvrde kako za nekoliko maraka više dobiju kvalitetniji proizvod.

– Kupujem isključivo deterdžente i omekšivače iz Njemačke. Meni je razlika drastična. Istina da deterdžent plaćam znatno skuplje nego što je u našim trgovinama, ali iako je riječ o istom brendu, razlika je ogromna. Cijena omekšivača iz Njemačke i u trgovinama je približna. Nutellu čak plaćam manje nego što joj je cijena u trgovini – kaže nam gospođa iz Mostara.

Zakonska regulativa

U EU se konstantno donose zakoni kojima se štite potrošači i njihova prava. Građani BiH baš i ne mogu biti zadovoljni po tom pitanju. Usklađivanje propisa koji se tiču različite kvalitete proizvoda veže se uz regulativu koja se odnosi na sustav nesigurnosti proizvoda i integracija na tržište Europske unije. – Posljednja revizija bila je 2020. godine, a koja se odnosila na reviziju institucija BiH. Tada se došlo do zaključka u analizi da se propisi sigurnosti proizvoda ne donose u predviđenim rokovima i da BiH u velikoj mjeri zaostaje u zemljama okružja kada je riječ o usklađivanju tih propisa. To je slično navedeno i 2022. godine u izvješću o napretku BiH na putu k Europskoj uniji. To izvješće govori gotovo o nepostojanju napretka u posljednje dvije godine, a odnosi se na sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku. Kada je riječ o kvaliteti hrane, odnosno postojanju različite kvalitete hrane na različitim tržištima, proizvođači hrane, Europska komisija i druge institucije koje vrše certificiranje uvijek kažu da ti proizvodi zadovoljavaju zakonom predviđene kriterije kada je riječ o sigurnosti i propisima – za radiosarajevo.ba kazala je Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Treba naglasiti da su svi ovi proizvodi na tržištima i Njemačke i Hrvatske zdravstveno ispravni, međutim, nedopustivo je da dva proizvoda različitog sastava budu deklarirana kao isti proizvod s istom šifrom proizvoda. Istodobno, nije rijetkost da su lošiji proizvodi plasirani potrošačima u zemljama izvan EU-a mnogo skuplji, piše Večernji list.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Poginuo motociklist iz Mostara

Motociklist M.P. (27) iz Mostara poginuo je jučer, u subotu, 13. lipnja 2026. godine, u prometnoj nesreći na području Trebinja, potvrdile su “Nezavisne...

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darjana Filipović, gradonačelnik Mostara Mario...

VELIKO PRIZNANJE: Stočanin do sada najbolje ocijenjeni igrač Svjetskog prvenstva

Trojica igraća BIH su među najbolje ocijenjenim igračima Svjetskog prvenstva do sada, prema svjetskom sportskom portalu WhoScored. Portal, specijaliziran za detaljne nogometne analize...

Slični članci

Martinović: Nije bilo inicijativa u BiH, revizija hrvatskih državljanstava u isključivoj je nadležnosti institucija vlasti u RH

Ured predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović demantirao je navode...

Stvaralaštvo Gabrijela Jurkića dio je kulturnog i povijesnog identiteta Hrvata u BiH

U okviru Dana Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u Bosni...

Monstruozan zločin dobio nepravomoćnu presudu: Osuđeni roditelji koji su skrivali i usmrtili djecu

Županijski sud u Varaždinu donio je nepravomoćnu presudu prema kojoj su 40-godišnji...

Cijena kutije od 20 cigareta u Njemačkoj bi mogla porasti na više od 11 eura do 2030.

Cigarete bi u Njemačkoj mogle znatno poskupiti, sudeći po planovima ministarstva financija...