Prema mapi Međunarodnog monetarnog fonda za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina je u Europi s najvećom stopom nezaposlenosti, većom od 17 posto. Istovremeno, na entitetskim zavodima za zapošljavanje je gotovo 350 tisuća nezaposlenih. Poslodavci i analitičari tvrde da statistički podaci nisu točni i da su na evidenciji radnici koji rade na crno ili u inostranstvu, a preko zavoda za zapošljavanje ostvaruju socijalno i zdravstveno osiguranje i novčanu naknadu.
Apsurd bh. današnjice je da Bosna i Hercegovina prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstvaa. U Federaciji BiH je na evidenciji 285.000 nezaposlenih, u Republici Srpskoj 64.000 . U federalnom Udruženju poslodavaca kažu da im je potrebno 30.000 radnika. Objašnjavaju da uglavnom dolaze radnici iz drugih zemalja i to građevinske struke, jer naši radnici izbjegavaju da rade pomoćne i teške poslove.
SUAD EĆO, Udruga poslodavaca Federacije BiH
„Ti podaci na Zavodu su fiktivni. Ne mogu garantirati da 50 posto radnika zbog benefita, zdravstvenog osiguranja i socijalnog davanja. Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj u Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i kad tražite radnika nemate dovoljan broj.“
Slična situacija je i Republici Srpskoj gdje poslodavci uvoze radnu snagu iz Turske, Bangladeša, Nepala i Indije u građevinarstvu, prehrambenoj i drvnoj industriji i ugostiteljstvu.
SAŠA TRIVIĆ, predsjednik Unije udruga poslodavaca Republike Srpske
“Mislim da nije stvar da neće da rade, već rade na drugom mjestu u sivoj zoni, privatno ili u poljoprivredi, a na Biro dolaze samo da bi dobili socijalna davanja od strane države. Sigurno se par tisuća traži, ali to nije jednostavan postupak, dok sve papire završite, dok ih primite, dok ih uhodate.
Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja ističe da je prioritet uvezivanje potreba privrede s obrazovnim sistemom. Drugi problem je odliv radne snage u zemlje Europske unije.
ALEKSANDAR LJUBOJA, ekonomski analitičar
“Imamo priliv radne snage, pogotovo niskokvalificirane i srednjekvalificirane u industrijske grane, poput građevine i da oni dolaze iz zemalja bliskog istoka i dalekog istoka jer imaju motiv financijski da zarade ovdje višestruko nego u domicilnim zemljama.“
U Udruženju građana „Radnički pokret“ pitaju zašto se ne vodi zvanična evidencija koliko radnika iz Bosne i Hercegovine radi u inostranstvu.
DRAŽAN PEJAKOVIĆ, Udruga građana „Radnički pokret“
„Ima posla u BiH, ima i nezaposlenih radnika, ali s obzirom na plate ljudi gledaju da odu odavde nego da rade za minimalac i da krpe kraj s krajem.”
Zabrinjavajuće je da Bosna i Hercegovina svake godine izgubi po jedan grad, uglavnom radno sposobne i obrazovane radne snage. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, više od 600.000 građana je napustilo Bosnu i Hercegovinu u posljednjih deset godina.
