Čovjek u Švedskoj skoro je umro od infekcije smrtonosnom bakterijom. Dok je radio u vrtu, u ranu mu je ušla bakterija koja se vrlo brzo proširila.
64-godišnjaku je nakon kobnih radova u vrtu u bolnici odrezana polovica leđnog mišića, a liječnici su mu otvorili tkivo na nogama kako bi uništili bakteriju koja uzrokuje plinsku gangrenu, piše Dnevnik.hr.
Bez brze reakcije liječnika, infekcija se vrlo brzo širi te uništava tkivo i krvne stanice. Slučaj 64-godišnjeg Šveđanina objavljen je u medicinskom časopisu International Journal of Surgery Case Reports.
Muškarac, kojemu identitet nije otkriven, je zaražen bakterijom nakon što se ubo na bodljikavu žicu. U tekstu se navodi da postoji mogućnost i da je pri vrtlarenju došao u doticaj s bakterijom iz tla na jednoj od njegovih psorijatičnih lezija.
Bol, temperatura, krvni tlak…
Šveđanin je potražio liječničku pomoć nakon što je osjetio neobjašnjivu bol u lijevoj strani tijela i dobio temperaturu koju nije mogao skinuti tijekom osam sati. Na hitni prijem stigao je sa zabrinjavajućim vrijednostima temperature, otkucaja srca i krvnog tlaka.
Lijeva strana tijela mu je bila izrazito osjetljiva, no nije bilo nikakvih znakova ozljeda.
Sakupljanje plina i tekućine
Prvi CT je pokazao sakupljanje tekućine i plina na mišiću koji povezuje donji dio leđa s nogama i kukovima. Liječnici su mu dali antibiotike i čekali razvoj situacije.
Drugi CT, dva i pol sata kasnije, pokazao je pogoršanje stanja, razine plina i tekućine u njegovom lijevom boku su porasle.
Utvrđeno je da je razvio nekrotizirajuči fasciitis, poznatiji kao “bolest koja jede meso”.
Muškarac je poslan na hitnu operaciju u kojoj mu je otvorena trbušna šupljina. Liječnici su uklonili tekućinu i naknadno izvijestili o “mjehurićima plina u natečenom i promijenjenom mišiću”.
Odrezali polovicu mišića na leđima
Na kraju su morali odrezati polovicu mišića između kralježnice i zdjelice jer je bio nekrotičan.
Druga operacija uslijedila je nakon 18 sati, no tada nije bilo potrebe za novim odstranjivanjem tkiva. Muškarac je prevezen u intenzivnu njegu i spojen na respirator.
Njegovo lijevo bedro je promijenilo boju. Utvrđeno je da je mišićno tkivo na nozi također potrebno ukloniti.
Analiza pokazala prisustvo opasne bakterije
Poslali su uzorke na analizu i doznali da muškarac boluje od infekcije Clostridium septicum – jedne od dvije vrste bakterija koje mogu uzrokovati plinsku gangrenu, a koja je slična nekrotizirajućem fasciitisu. Promijenili su mu terapiju.
Stanje na njegovom bedru se pogoršavalo i slijedila je još jedna operacija.
Uklonjene su velike količine tekućine prouzročene infekcijom, a otkriveno je i da je nekrotično površinsko tkivo na dijelu noge pa je uklonjen dio mišića.
Rane na nogama ostale otvorene
Umjesto da zatvore rane na njegovoj nozi, liječnici su ih napunili gazom natopljenom vodikovim peroksidom. Učinili su to jer je kisik otrovan za bakterije Clostridium septicum pa je držanje rane otvorenom usporilo širenje infekcije.
U jednom su trenutku liječnici su čak razmatrali prebacivanje čovjeka u centar za hiperbaričnu terapiju kisikom u drugoj bolnici, ali njegovo premještanje smatralo se prerizičnim.
Muškarac je operiran u još tri navrata, rane na nogama su zatvorene tjedan dana nakon što je stigao u bolnicu. Kasnije je skinut s respiratora, a u članku se navodi da je doživio srčani udar 28. dana boravka u bolnici iz koje je izašao nakon 135 dana.
Obitelj ga smjestila u dom za njegu
S obzirom da je bio gotovo nepokretan, obitelj ga je smjestila u dom za njegu nemoćnih i starijih osoba.
Glavni autor teksta, profesor Måns Muhrbeck, stručnjak za biomedicinsku i kliničku znanost sa Sveučilišta Linköping, rekao je kako vjeruju da se čovjek zarazio dok je vrtlario.
“Možda je zadobio malu posjekotinu na ruci dok je pomicao bodljikavu žicu ili je tlo došlo u dodir s njegovim psorijatičnim lezijama’, napisao je.
Dodao je da su u slučajevima plinske gangrene često potrebne višestruke operacije za uklanjanje mrtvog tkiva kako bi se spriječila amputacija zaraženog uda.
Plinska gangrena
Plinska gangrena, medicinski poznata kao klostridijalna mionekroza, zloglasna je po tome što je pogađala vojnike tijekom Prvog svjetskog rata.
Prema studijama – bio je zaražen svaki dvadeseti ranjeni vojnik, a gotovo trećina zaraženih je umirala u mukama, čak i uz liječenje.
Po život opasna infekcija i dalje se pojavljuje u svakodnevnom životu. Svake godine u SAD-u se zabilježi oko 1000 slučajeva, a stručnjaci procjenjuju da se sličan broj slučajeva pojavljuje i u drugim razvijenim zemljama.
Ako se ne liječi, stopa smrtnosti je gotovo 100 posto. Plinska gangrena dobila je ime po plinu koji proizvode bakterije.
