Epilepsija je poremećaj nervnog sistema koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja nervnih impulsa u mozgu, praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu (EEG). Jedna je od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti. Očituje se epileptičnim napadajima – iznenadnim epizodama poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i svijesti. Tokom napada mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha, kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.
Neuropsihijatar Rifat Rijad Zaid kaže u razgovoru za Fenu da su, upravo poremećaj svijesti sa grčevima mišiča, najčešća asocijacija na epileptične napade i onako kako to oboljenje shvaćaju ljudi bez medicinske naobrazbe.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju. Procjenjuje se da šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300.000 novih slučajeva bolesti.
– U Bosni i Hercegovini, nažalost, ne postoji jedinstvena baza podataka oboljelih od bilo koje bolesti, pa tako ni od epilepsije. Entitetski podaci (zavodi za javno zdravstvo) zbirno navode okvirni broj od 14.000 oboljelih. Ipak, obzirom da Svjetska zdravstvena organizacija navodi da broj oboljelih u općoj populaciji iznosi jedan posto, onda je i broj osoba sa epilepsijom u BiH veći od proklamovanih 14.000 – naglasio je dr. Rifat Rijad Zaid.
Uzroci nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. U dječjoj dobi je, prema učestalosti, najčešći uzrok porođajna, odnosno neonatalna trauma, potom poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave, infekcije i tumori.
U odrasloj dobi najčešći uzroci su moždani udari, ozljede glave, intoksikacije, odnosno prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga te tumori i infekcije. Nasljedna predispozicija, tj. genetski faktori također imaju ulogu u pojavi epileptičkih napada. Međutim, nasljeđivanje je vrlo složeno i mali se broj epilepsija nasljeđuje izravno s roditelja na dijete (idiopatska epilepsija).
Kod bolesnika kod kojih se ne mogu pretragama ustanoviti oštećenja mozga radi se o kriptogenoj epilepsiji (skrivenog, nevidljivog oštećenja).
– Danas se ta bolest u više od dvije trećine bolesnika može dobro kontrolirati lijekovima – antiepilepticima. U ostalim slučajevima, u kojima se dostupnom antiepileptičkom terapijom ne može postići zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja, ponekad se primjenjuje neurokirurško liječenje, koje je posljednjih godina u svijetu doživjelo značajan napredat. S tim u vezi se sve više pacijenata kandidira za neurokirurški tretman sa obećavajućom prognozom nakon operacije – naglasio je.
Posljednjih godina je ostvaren, kako je kazao, značajan napredak u otkrivanju novih lijekova koji će epilepsiju i same epileptične napade držati pod kontrolom.
– Nažalost, samo mali broj novih lijekova je dostupan u BiH i skoro nijedan nije na listi besplatnih lijekova. Tako su sami pacijenti prinuđeni da samofinanciraju terapiju s novim lijekovima, koja često znači razliku između funkcionalnog svakodnevnog života i ograničenošću koju nosi nekontrolirana epilepsija – kazao je dr. Rifat Rijad Zaid.
Naglašava da epilepsija utječe na sve aspekte života i lako može postati fizička, psihička i socijalna poteškoća pojedincima i njihovim obiteljima. Stigma koja prati oboljele od epilepsije je poznata stoljećimai, nažalost, nije se puno od toga promijenilo ni u 21. stoljeću.
– Ipak, potrebno je ponoviti da se danas epilepsija uspješno kontrolira, a stigma koja je prati je posljedica neznanja i predrasuda. Osobe s epilepsijom skoro uvijek mogu obavljati sve aktivnosti, kao i osobe koje nemaju to oboljenje, u punom obimu i kapacitetu. Na kraju, najbolja pomoć tim osobama je da se svi skupa potrudimo i eliminiramo jednom zauvijek stigmatizaciju koju ta bolest nosi.
Kao država ćemo učiniti najviše ako omogućimo najbolje liječenje tim osobama, kroz dostupnost savremene dijagnostike, inovativnih lijekova i omogućavanje da sve ono što ne postoji u našoj državi, a predstavlja zlatni standard u liječenju, bude dostupno kroz liječenja u nekim od nama najbližih referalnih centara za epilepsiju. Do trenutka kad sami kao zdravstveni sistem naše države ne budemo u stanju da isto to učinimo. Nadam se uskoro – naglasio je dr. Rifat Rijad Zaid.
Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije, 26. ožujka, obilježava se u svrhu podizanja razine osviještenosti o epilepsiji. Za obilježavanje je izabrana ljubičasta boja lavande koja je povezana sa osjećajem usamljenosti i nerijetko se javlja kao posljedica društvene stigmatizacije osoba s epilepsijom.
