Hrvatska se nada da će u Bosni i Hercegovini prevladati političke snage koje se zalažu za suradnju, rekao je u srijedu na saborskim odborima ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, naglasivši da se protiv tih aktera vodi „gruba medijska kampanja”.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora u srijedu su održali zajedničku sjednicu na temu uloge hrvatskog naroda i suradnje Hrvatske i BiH na euroatlantskom putu te zemlje.
Odboru se obratio šef diplomacije koji je rekao da je BiH ovu godinu započela u „znatno pozitivnijem ozračju u odnosu na izrazito burnu 2022. godinu”.
Susjedna zemlja dobila je status kandidata za članstvo u EU-u, u tijeku je proces uspostave nove vlasti koja je na svoju agendu stavila europski put i provođenje reformi te se događa „iznimna dinamika bilateralnih posjeta i susreta” koji svjedoče jednom novom pristupu, rekao je Grlić Radman.
„Naša očekivanja su da će u BiH prevladati one političke snage koje se zalažu za suradnju unutar zemlje, kao i sa susjednim državama”, naglasio je ministar.
Naglasio je da u BiH traje „gruba medijska kampanja” kojom se nastoji vršiti daljnji pritisak na visokog predstavnika Christiana Schmidta i bošnjačke političke lidere koji nastoje graditi „konstruktivne odnose” s Hrvatima i Hrvatskom te da se njihova „otvorenost za suradnju” predstavlja kao izdaja bošnjačkih interesa.
Govoreći o procesu formiranja vlade Federacije BiH, Grlić Radman je rekao da Hrvatska preferira da se taj proces ostvari „kroz postojeće procedure”, što bi svjedočilo o „zrelosti političkih aktera” u BiH.
Prema postojećem zakonskom okviru za nominaciju predsjednika vlade Federacije potreban je potpis predsjednice i oba potpredsjednika.
Potpredsjednik iz redova bošnjačke SDA Refik Lendo najavio je da neće potpisati ako u vlast ne uđu i pripadnici njegove stranke.
Za imenovanje izbora nove vlade postoji rok od 30 dana od imenovanja predsjednice i potpredsjednika, koji istječe krajem ovog mjeseca, a ako se to ne dogodi visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je nagovijestio mogućnost intervencije kako bi otklonio tu blokadu.
Zamjenik bosanskohercegovačkog ministra vanjskih poslova Josip Brkić na sjednici je rekao kako vjeruje da će se taj „proces sa svim svojim poteškoćama i izazovima završiti u planiranom vremenu”.
To je „politički zahtjevno”, no to je u BiH „normalno stanje traženja razgovora i kompromisa”, rekao je zamjenik ministra iz redova HDZ-a BiH.
Brkić je pozdravio što Sabor razgovara o BiH i naglasio važnost parlamentarne diplomacije i povezivanja sa skupštinama drugih europskih država.
„Nedostatak integracijskog puta otvara prostor Rusiji, Kini, Iranu, Turskoj” i svima onima koji ne zagovaraju europski put Hrvatskoj susjedne zemlje, rekao je.
Božo Ljubić, predsjednik glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, naglasio je da je formiranje vlasti Federacije još uvijek u pat poziciji, što za Hrvate predstavlja velik izazov jer žele ući u vlast sa strankama građansko-bošnjačke opcije koja nema većinu jer je kontrolni paket preuzeo SDA.
Naglasio je da je SDA do većine došao nakon izbora, „kupovinom jednog broja zastupnika” koji su u skupštinu ušli na drugim listama.
Upozorio je da je građansko-bošnjački blok heterogena grupacija te da unutar njega „prepoznaje neke stranke i osobe koji jedva čekaju da se promijeni vodstvo u SDA” te da se vrate u tu stranku.
Zbog toga je ključno brzo formirati vlasti jer „iskustvo govori da se u BiH vlasti teško formiraju, ali još teže razvrgavaju”.
Ljubić je govorio kako u BiH postoje tri koncepta političara – bošnjački unitarizam koji u najvećoj mjeri promovira SDA, secesionistički koncept koji zastupa srpska politika te federalistički koncept koji između ostalog zastupa hrvatska politika.
„Pozitivno je da je međunarodna zajednica to shvatila i na neki način djeluje u smjeru da se podrže tendencije federalističkog koncepta”, naglasio je.
Grlić Radman također vidi „veliki napredak” na međunarodnoj sceni pri temi BiH.
„Sad se zapravo sve zemlje EU-a natječu tko će prije organizirati nešto vezano za BiH, tko će prije napraviti sebi nekakvu dobru vanjskopolitičku reklamu time što će govoriti o BiH”, rekao je ministar i dodao da je sada „puno lakše u Bruxellesu govoriti o BiH” jer ju sada „svi žele razumjeti”.
Istaknuo je i da je međunarodna zajednica shvatila da Hrvatska u BiH nema skrivenu agendu te da je stabilnost te zemlje u interesu cijelog kontinenta.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli najavio je da će izaslanstvo Sabora 20. travnja gostovati u njemačkom Bundestagu na raspravi na temu zapadnog Balkana i BiH gdje će ponovno iskazati nezadovoljstvo deklaracijom koje je to tijelo donijelo.
