Nedavno je na adresu jednoga Mostarca stigla obavijest, zapravo poziv za plaćanje kazne zbog nepropisnog parkiranja automobila tijekom protekloga ljeta u općini Baškoj Vodi. Iako se ne radi o prvom takvom slučaju naplate potraživanja prije eventualnog pokretanja sudskog postupka, svejedno je ova procedura slanja osobnih podataka iz BiH institucijama u RH problematična, piše Večernji list BiH.
I potencijalno otvara pitanje zaštite osobnih podataka državljana BiH jer podacima osobe koja je pogrešno parkirala automobil u Hrvatskoj raspolažu osobe koje nisu, uvjetno rečeno, u lancu onih koji su obvezni štititi te podatke.
Dva odvjetnika, službenik…
Dakle, kako je vidljivo, institucije BiH dostavile su osobne podatke Općini, odnosno odvjetniku koji je zastupa. Nitko od njih ne podliježe čak ni obvezi zaštite podataka, pa ih eventualno u razmjerno dugom lancu može zloporabiti. Naime, Općinu Bašku Vodu inače zastupa odvjetnik Marko Kuzmanović, koji je inače specijaliziran za ove slučajeve, no u ovome slučaju punomoć za zastupanje dao je drugome kolegi, odvjetniku Shainu Pachecu Vinkoviću iz Pule. Institucije BiH ne vide ništa sporno te se pozivaju na zakone i propise i međudržavne sporazume. Iz Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) naveli su kako je “prijenos osobnih podataka kontroloru u Hrvatskoj, prema mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, načelno dopušten s obzirom na to da se radi o državi koja je potpisnica Konvencije o zaštiti osoba u pogledu automatske obrade osobnih podataka iz 1981. godine”.
– Dakle, davanje osobnih podataka trećoj strani propisano je člankom 17. Zakona. U stavku 2. navedenog članka Zakona propisano je da je kontrolor osobnih podataka ovlašten osobne podatke dati na korištenje trećoj strani na osnovi pisanog zahtjeva treće strane ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene nadležnosti ili ostvarivanja zakonitih interesa treće strane. Zakon u članku 17. stavku 3. propisuje da pisani zahtjev mora sadržavati svrhu i pravnu osnovu za korištenje osobnih podataka te vrste osobnih podataka koji se traže – objasnili su iz Agencije za zaštitu osobnih podataka. Po njihovu tumačenju, zakonom su definirana osnovna načela obrade osobnih podataka kojih se moraju pridržavati svi kontrolori, a to je u BiH ova agencija.
– Obrada osobnih podataka je zakonita ako se vrši uz suglasnost nositelja podataka, članak 5. Zakona, ili bez suglasnosti ako je ispunjen jedan od uvjeta iz članka 6. Zakona koji propisuje pravo na obradu osobnih podataka bez suglasnosti nositelja podataka. Dakle, s obzirom na navedeno, treća strana je dokazala pravnu osnovu po kojoj je ovlaštena dobiti tražene osobne podatke. Budući da se radi o prijenosu podataka u inozemstvo, utvrđeno je da su ispunjeni uvjeti iz članka 18. stavaka 1. i 2. Zakona – stoji u komentaru državne agencije u BiH. Oni smatraju da je osiguran i lanac zaštite osobnih podataka osoba iz BiH za koje se dostavljaju podaci.
– Države i međunarodne organizacije kod kojih se primjenjuju primjerene mjere zaštite osobnih podataka podrazumijevaju sve one koje su potpisale Konvenciju o zaštiti osoba u pogledu automatske obrade osobnih podataka, prijenos osobnih podataka kontroloru u Hrvatsku dopušten je s obzirom na to da se radi o državi koja je potpisnica Konvencije te se podrazumijeva da primjenjuje primjerene mjere zaštite osobnih podataka. To znači, ispunjen je uvjet za prijenos osobnih podataka podnositelja prigovora u inozemstvo – naveli su u odgovoru Večernjaku.
Dr. Reljić: Hrvatska je sigurna
Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZLP) dr. Dragoljub Reljić ističe kako postoje zakonski uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se dostavili osobni podaci. On tvrdi da je posve sigurno dostavljati takve podatke hrvatskim institucijama.
– Hrvatska, kao potpisnica Konvencije za zaštitu pojedinaca, glede automatske obrade osobnih podataka ETS 108 te kao država koja ima uređene domaće propise i druge instrumente iz ove oblasti smatra se državom kod koje se primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite osobnih podataka – ističe dr. Reljić.
Valja reći kako ne postoji obrnuta komunikacija oko naplate sličnih kazni u BiH. A to je stvar slabosti ovdašnjih institucija.
