Banke u BiH i dalje podižu kamatu samo na kredite ako je ugovorena promjenljiva kamata u euriboru, a s obzirom na to da imamo višak likvidnosti, kamata na depozite se još nesrazmjerno malo podiže, tako da i uticaj na inflaciju nije kompletan.

Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle i dodao da je Europska centralna banka (ECB) podigla kamatnu stopu na depozite krajem drugog mjeseca, te da to planira i na idućoj sjednici u ožujku, jer monetarnim mjerama još nisu uspjeli dovesti inflaciju do željene razine, a jasno je da to i neće biti moguće samo tim mjerama.

-Podizanjem kamata na depozite utiče se na to da oni ostaju na računu, odnosno van potrošnje, što se odražava na smanjenje inflacije. Na kreditnoj strani veća kamata smanjuje potražnju za kreditima, što utiče na smanjenje potražnje, cijena, inflacije – istaknuo je Kutle.

On je naglasio da će kamate na kredite teoretski rasti koliko i povećanje kamata ECB-a, a stvarno ovisi od potražnje za kreditima i konkurencije među bankama. 

Prema njegovim riječima, banke imaju mogućnost da ne povećaju ili da minimalno povećaju kamatu na kredite, a da ipak ostvare veću profitabilnost.

-Ta promjena je isključivo procjena svake banke i sigurno će biti različita od banke do banke – rekao je Kutle.

Kamatna stopa u Europskoj uniji tijekom prošle godine, podsjetio je Kutle, podizana je četiri puta. Banke u BiH pratile su taj trend.

-To znači da svaki put kad je to učinila ECB, tu mogućnost su iskoristile i domaće banke – kazao je Kutle.

On je istaknuo kako su nadležne agencije za bankarstvo ograničile povećanje kamata na kredite na maksimalno dva posto, a iznad toga se povećava trošak bankama.

-Zbog toga se i povećanje kamate kretalo unutar tog postotka – dodao je on. 

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da su banke sa mnogo depozita nezainteresirane da isplaćuju veće kamate štedišama, jer jednostavno nemaju mogućnost da plasiraju sav taj novac.

Kada su u pitanju krediti, Pavlović kaže da su u najboljoj poziciji oni koji imaju fiksnu kamatnu stopu, a kojih nema mnogo.

-Krediti na duži vremenski period, poput stambenih, koji su vezani za euribor, biti će mijenjani kako bude rasla kamatna stopa u Europi – kaže Pavlović.

Dodao je da će se, bez obzira na povećanje kamata, stanovništvo zaduživati i dalje jer samo na osnovu  plaće malo tko može priuštiti sebi kuću ili stan. 

Iz ECB-a su najavili da će kamatne stope najvjerovatnije biti podignute za 50 baznih poena s ciljem daljeg obuzdavanja inflacije.

Berislav Kutle kaže da se, unatoč događanjima u svijetu, ne osjeti smanjenje potražnje za kreditima na domaćem tržištu.

– Ono je stalno između četiri – pet posto. Problem je što sa ovako malim plaćama i povećanim cijenama kvadrata stana sve manje građana može svoje stambeno pitanje rješavati kreditom. Taj problem će biti sve izraženiji što inflacija bude više trajala – objasnio je Kutle.

Banke u BiH i dalje podižu kamatu samo na kredite ako je ugovorena promjenljiva kamata u euriboru, a s obzirom na to da imamo višak likvidnosti, kamata na depozite se još nesrazmjerno malo podiže, tako da i uticaj na inflaciju nije kompletan.

Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle i dodao da je Europska centralna banka (ECB) podigla kamatnu stopu na depozite krajem drugog mjeseca, te da to planira i na idućoj sjednici u ožujku, jer monetarnim mjerama još nisu uspjeli dovesti inflaciju do željene razine, a jasno je da to i neće biti moguće samo tim mjerama.

-Podizanjem kamata na depozite utiče se na to da oni ostaju na računu, odnosno van potrošnje, što se odražava na smanjenje inflacije. Na kreditnoj strani veća kamata smanjuje potražnju za kreditima, što utiče na smanjenje potražnje, cijena, inflacije – istaknuo je Kutle.

On je naglasio da će kamate na kredite teoretski rasti koliko i povećanje kamata ECB-a, a stvarno ovisi od potražnje za kreditima i konkurencije među bankama. 

Prema njegovim riječima, banke imaju mogućnost da ne povećaju ili da minimalno povećaju kamatu na kredite, a da ipak ostvare veću profitabilnost.

-Ta promjena je isključivo procjena svake banke i sigurno će biti različita od banke do banke – rekao je Kutle.

Kamatna stopa u Europskoj uniji tijekom prošle godine, podsjetio je Kutle, podizana je četiri puta. Banke u BiH pratile su taj trend.

-To znači da svaki put kad je to učinila ECB, tu mogućnost su iskoristile i domaće banke – kazao je Kutle.

On je istaknuo kako su nadležne agencije za bankarstvo ograničile povećanje kamata na kredite na maksimalno dva posto, a iznad toga se povećava trošak bankama.

-Zbog toga se i povećanje kamate kretalo unutar tog postotka – dodao je on. 

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da su banke sa mnogo depozita nezainteresirane da isplaćuju veće kamate štedišama, jer jednostavno nemaju mogućnost da plasiraju sav taj novac.

Kada su u pitanju krediti, Pavlović kaže da su u najboljoj poziciji oni koji imaju fiksnu kamatnu stopu, a kojih nema mnogo.

-Krediti na duži vremenski period, poput stambenih, koji su vezani za euribor, biti će mijenjani kako bude rasla kamatna stopa u Europi – kaže Pavlović.

Dodao je da će se, bez obzira na povećanje kamata, stanovništvo zaduživati i dalje jer samo na osnovu  plaće malo tko može priuštiti sebi kuću ili stan. 

Iz ECB-a su najavili da će kamatne stope najvjerovatnije biti podignute za 50 baznih poena s ciljem daljeg obuzdavanja inflacije.

Berislav Kutle kaže da se, unatoč događanjima u svijetu, ne osjeti smanjenje potražnje za kreditima na domaćem tržištu.

– Ono je stalno između četiri – pet posto. Problem je što sa ovako malim plaćama i povećanim cijenama kvadrata stana sve manje građana može svoje stambeno pitanje rješavati kreditom. Taj problem će biti sve izraženiji što inflacija bude više trajala – objasnio je Kutle.