Pandemija covida nije službeno odjavljena nigdje na planeti, a svjetske virusologe već brine mogućnost pojave ptičje gripe, informacije su koje dolaze iz Europe. I ne samo to, na čekanju su, kako za Danas ističu infektolozi, još 27 virusa koji imaju epidemijski potencijal da izazovu nove epidemije.
Među njima su i virusi denga, zika, zapadnog Nila, ali i šest vrsta koronavirusa koji su otkriveni u slijepim miševima. Bez obzira na to, trenutno se strahuje od mutiranog soja virusa H5N1, izazivača ptičje gripe, koji već godinu dana vlada među živinom u Europi. U većini žarišta registriran je visokopatogeni soj tog virusa, što je bio razlog uništavanja više desetina milijuna živine, navodi Danas.
Kako je objavljeno, prema izvještaju Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, u pitanju je najteži do sada registrirani val ptičje gripe u Europi. Europski virusolozi zbog toga strahuju od epidemije kod ljudi i kažu da je samo pitanje vremena kada će se ona desiti.
Slično misle srbijanski infektolozi i epidemiolozi, ne samo za virus ptičje gripe, već i za druge izazivače bolesti.
Između ostalog, i zbog promjene klime, odnosno stvaranja uvjeta da, na primjer, komarci i drugi insekti, prenosioci virusa, migriraju sa svojih sadašnjih staništa u oblasti gdje nisu nikada živjeli, kao što se to desilo s tigrastim komarcem, prenosioce virusa zapadnog Nila, čiju smo epidemiju imali 2012. godine.
Prof. dr. Dragan Delić, infektolog, kaže za Danas da mogućnost izbijanja nove epidemije infektivne bolesti realno postoji, jer trenutno „27 virusa ima epidemijski potencijal“.
„Virusi različitih grupa imaju epidemijski potencijal, a među njima su virusi gripe, denga, zapadnog Nila, zika, enterovirusi, ali i mnogi drugi. I to nije ništa novo. Objavljeni su i podaci o tome. Također, šest novih vrsta korona virusa dokazani su kod slijepih miševa i nose epidemijski potencijal. Postoje virusi kojih u ovom času nismo svjesni i spremaju se da „preskoče“ barijeru između životinja i čovjeka“, objašnjava ovaj stručnjak.
Prema njegovim riječima, od 5.000 virusa u humanoj populaciji, njih 3.500 su zoonoze, odnosno prešle su sa životinja na ljude.
„Kada je riječ o H5N1 virusu, izazivaču ptičje gripe, postoji realan strah. Ali, on je dokazan 1961. godine u Južnoj Africi kod egzotičnih ptica. Prvi slučaj infekcije zabilježen je 1997. kod trogodišnjeg dječaka iz Hong Konga. Dakle, trebalo je da prođe 30 godina da bi taj virus prešao sa životinje na čovjeka. Kada je o tom virusu riječ, interhumani prenos je težak, odnosno teško se prenosi sa čovjeka na čovjeka, a prvi put je takva transmisija zabilježena 2004. godine“, objašnjava prof. dr. Delić i dodaje: „Kada je riječ o sadašnjim strahovanjima u vezi sa ptičjom gripom, opasnost leži u tome hoće li se virus mijenjati u pravcu da njegovo prenošenje među ljudima postane lakše“.
Prof. dr. Žarko Ranković, infektolog iz Niša, kaže da su realna upozorenja koja trenutno dolaze iz Europe.
Cijeli tekst pročitajte na danas.rs.
