Predsjednik Vladimir Putin opozvao je u utorak dekret iz 2012. koji je djelomično podupirao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Transdnjestrije – separatističke regije koja graniči s Ukrajinom i u kojoj Rusija drži trupe.
Dekret, koji je uključivao komponentu Moldavije, ocrtao je rusku vanjsku politiku prije 11 godina koja je pretpostavljala bliže odnose Moskve s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama.
Naredba kojom se poništava dokument iz 2012. objavljena je na web stranici Kremlja i navodi da je odluka donesena kako bi se “osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima”. To je dio niza protuzapadnih poteza koje je Putin najavio u utorak.
Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u sigurnosnoj zoni oko Transdnjestrije Alexandru Flenchea rekao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.
– Ukaz je politički dokument koji provodi koncept vanjske politike Rusije, rekao je Flenchea za Publika-TV. Moldavija i Rusija imaju temeljni politički sporazum koji predviđa međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta naših zemalja.
Kremlj je priopćio da su odnosi Rusije s Moldavijom, koja je prošli tjedan odobrila novog prozapadnog premijera koji je obećao da će nastojati pridružiti se EU, vrlo napeti. Optužio je Moldaviju za provođenje antiruske agende.
Uklještenu između Rumunjske i Ukrajine, Moldaviju, jednu od najsiromašnijih nacija u Europi, od 2020. predvodi predsjednica Maia Sandu uz snažnu potporu SAD-a i Europske unije. Američki predsjednik Joe Biden susreo ju je u utorak u Poljskoj i potvrdio svoju potporu.
Dekretom iz 2012. Rusija se obvezuje na traženje načina za rješavanje separatističkog pitanja “na temelju poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnog statusa Republike Moldavije u određivanju posebnog statusa Transdnjestrije”.
Ruski govornici Transdnjestrije odvojili su se od Moldavije 1990. godine, godinu dana prije raspada Sovjetskog Saveza, zbog straha da će se Moldavija spojiti s Rumunjskom, čiji jezik i kulturu uglavnom dijeli.
Kratki rat suočio je novonastalu neovisnu Moldaviju sa separatistima 1992. Ali praktički nije bilo nasilja u proteklih 30 godina, s ruskim “mirotvorcima” koji su još uvijek raspoređeni na malenom komadiću zemlje, koji nema međunarodno priznanje. Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije priopćilo je da će “pažljivo proučiti” dokument.
