Bivši američki diplomat Michael Carpenter, bivši američki veleposlanik pri OESS-u i visoki dužnosnik u administraciji Joea Bidena, izjavio je da će novo zasjedanje američkog Kongresa, u kojem će demokrati imati većinu, pokrenuti opsežne istrage o poslovima osoba povezanih s predsjednikom Donaldom Trumpom.
U ekskluzivnom intervjuu za N1, Carpenter je posebno istaknuo aktivnosti Trumpovih suradnika na zapadnom Balkanu, uključujući kontakte s Miloradom Dodikom, te poslovne aranžmane Jareda Kushnera u regiji.
Prema njegovoj procjeni, predstojeće istrage mogle bi rasvijetliti veze između američkih političkih aktera, njihovih poslovnih interesa i pojedinaca na Balkanu.
Govoreći o mogućim kongresnim istragama, Carpenter je istaknuo da će pitanje korupcije biti jedan od prioriteta demokrata nakon što početkom siječnja preuzmu kontrolu nad oba doma Kongresa.
„Korupcija će biti u središtu pozornosti sljedeće dvije godine. Demokrati će je temeljito istražiti, pozvati svjedoke i izdati obvezujuće naloge (sudske pozive). Obavijestit će tvrtke, institucije i organizacije da se njihova uključenost u takve sheme neće gurati pod tepih“, rekao je Carpenter za N1.
U razgovoru su spomenuti Chris LaCivita, James Blair, Katie Wiles, Donald Trump Jr., te Jared Kushner, čije su aktivnosti i veze sa Zapadnim Balkanom bile predmet novinarskih upita.
Carpenter smatra da bi njihovi kontakti i poslovi mogli biti zanimljivi i budućim kongresnim odborima.
„Taj će napor osvijetliti sve uključene. Sve te osobe koje ste spomenuli, a koje su podržavale Milorada Dodika, kao i Jared Kushner – koji pregovara o Gazi, Iranu, Rusiji i Ukrajini istovremeno primajući investicijska obećanja od raznih stranih zemalja i aktera – sigurno će biti pod lupom. Poruka svima uključenima u ovo je jednostavna: Kongres Sjedinjenih Država istražit će vas i sve što ste učinili postat će javno poznato. Bez obzira hoće li se kazneno goniti u sljedeće dvije godine ili tijekom sljedeće administracije, postojat će odgovornost za ovu korupciju“, rekao je.
Iako je Carpenter uvjeren da će se aktivnosti spomenutih osoba istražiti, formalne istrage protiv svih osoba koje je imenovao nisu potvrđene. Njegove izjave predstavljaju procjenu budućih akcija Kongresa, a ne utvrđenu odgovornost za nepravilnosti.
Carpenter se također osvrnuo na američke međuizbore održane 3. studenog, na kojima su demokrati osvojili većinu u Zastupničkom domu i Senatu.
Rezultat je opisao kao povijesni politički preokret, ocjenjujući da je nezadovoljstvo nekih Trumpovih birača bilo veće nego što su pokazivale predizborne ankete.
„Bio je to monumentalan, povijesni izborni dan u Sjedinjenim Državama. Ankete u posljednjih nekoliko ciklusa bile su pogrešne jer je teško izračunati pristranost birača MAGA-e koji uopće ne žele razgovarati s anketarima. Međutim, ono što se dogodilo 3. studenog jest da su mnogi od tih birača MAGA-e bili izuzetno ljuti zbog smjera u kojem zemlja ide i jednostavno su ostali kod kuće. S druge strane, nesrazmjerno velik broj demokratskih i neovisnih birača izašao je na birališta“, objasnio je.
Prema njegovoj procjeni, ključni razlozi nezadovoljstva birača bili su rat u Iranu i porast troškova života u SAD-u.
„Predsjednik Trump vodio je kampanju s obećanjem da neće biti novih stranih ratova, a ipak je započeo jedan. To je vjerojatno jedino vanjskopolitičko pitanje koje Amerikancima zaista smeta. Iranski rat bio je potpuna katastrofa za američko gospodarstvo jer je podigao cijene roba, posebno energije. Svaki Amerikanac je to osjetio svaki put kad je otišao na benzinsku postaju. Ljudi osjećaju da predsjednik nije bio iskren prema njima i ovo je bio izravni prijekor smjeru u kojem ova administracija ide“, rekao je Carpenter.
Naglasio je da demokrati ne bi trebali shvatiti izbornu pobjedu kao bezuvjetnu podršku svojoj politici, već i kao izraz nezadovoljstva birača dosadašnjim postupcima administracije.
Među rezultatima koje je istaknuo je pobjedu demokrata Scotta Colome u Mississippiju, koji je postao prvi afroamerički senator te savezne države nakon razdoblja Rekonstrukcije nakon Američkog građanskog rata.
Upozorio je na slabljenje američke diplomacije na Balkanu.
Govoreći o američkoj politici prema Zapadnom Balkanu, Carpenter je izrazio zabrinutost zbog nedostatka potvrđenih veleposlanika u nekoliko zemalja regije.
Po njegovom mišljenju, takva situacija otežava američku diplomatsku aktivnost u vrijeme kada Rusija, Kina i Turska pokušavaju ojačati svoj utjecaj.
„Tragično je što imamo tako malo potvrđenih veleposlanika, a većina onih koji su potvrđeni su politički imenovani. Trumpova administracija nije dala prioritet slanju kompetentnih ljudi u ta veleposlanstva, što je učinilo ogromnu medvjeđu uslugu State Departmentu“, rekao je Carpenter.
Ocijenio je da nedostatak iskusnih diplomata slabi sposobnost SAD-a da odgovori na dezinformacije i politički utjecaj drugih zemalja.
Kritizirao je i Trumpov stav prema tradicionalnim američkim saveznicima, smatrajući da je njegova administracija promijenila dugogodišnje prioritete američke vanjske politike.
Carpenter očekuje da bi nakon predsjedničkih izbora 2028. moglo doći do promjene takvog pristupa, ali to je njegovo političko očekivanje, a ne siguran ishod izbora.