Demografsko stanje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i dalje je teško, no posljednjih godina pojavljuju se određeni pokazatelji koji daju razloga za oprezan optimizam, ocijenila je u razgovoru za Fenu dr. sc. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru.
Podsjetila je kako je između dva popisa stanovništva 1991. i 2013. godine broj Hrvata u BiH smanjen za 216.000, odnosno za više od četvrtine, a prema podacima Katoličke Crkve taj broj dodatno je pao u proteklih deset godina.
-Nijedan drugi narod u ovoj zemlji nije izgubio toliki dio sebe – kazala je Milićević.
Ipak, Milićević ističe kako se posljednje dvije godine u županijama s hrvatskom većinom bilježi usporavanje negativnih trendova, dok se u zapadnoj Hercegovini rađa više djece nego što ljudi umire. Pozitivni pokazatelji su i veći broj upisanih prvašića te povratak dijela obitelji iz inozemstva.
Natalitet i iseljavanje
Prema njezinim riječima, žene u BiH u prosjeku rađaju od 1,2 do 1,3 djeteta, što je znatno ispod razine potrebne za prirodnu obnovu stanovništva.
-Da bi se stanovništvo samo održalo na istoj razini, potrebno je više od dvoje djece. Koliko iseljavanje utječe na demografska kretanja, pokazuje i usporedba Posavine i zapadne Hercegovine. Tako je 2021. godine u Posavini na 100 umrlih Hrvata rođeno 18 djece, dok je u zapadnoj Hercegovini taj broj iznosio 68. Isti narod, ista država, potpuno različita slika – istaknula je Milićević.
Iako je trend iseljavanja stanovništva donekle usporen, on je i dalje prisutan.
-Dok je prije dvadesetak godina glavni razlog za odlazak bio nedostatak zaposlenja, danas, uz niske plaće i nesigurnost radnih mjesta, sve važniji čimbenici postaju nezadovoljstvo funkcioniranjem institucija, nepotizam, korupcija i pravna nesigurnost – kazala je Milićević.
Demografska strategija Hrvata
Hrvatski narodni sabor BiH 2023. godine usvojio je Demografsku strategiju Hrvata u kojoj su navedene smjernice za djelovanje županija i općina.
Milićević, jedna od autorica tog dokumenta, pojašnjava kako smjernice nisu zakonska obveza nego preporuka, pa su u skladu s tim ostvareni rezultati na terenu različiti u različitim sredinama.
Kao pozitivan primjer navela je Županiju Zapadnohercegovačku, koja za treće i svako sljedeće dijete osigurava mjesečnu potporu od 500 KM, uz niz drugih mjera, poput naknada za nezaposlene majke, besplatnih udžbenika i pomoći za opremu novorođenčadi.
-Potporu mladim obiteljima i roditeljima uvele su i druge županije. Hercegbosanska županija, primjerice, ove je godine osigurala jednokratnu naknadu od 1.200 KM za svako novorođeno dijete, dok Županija Posavska sufinancira kupnju ili gradnju prve nekretnine mladim obiteljima. HNŽ izdvaja sredstva za stambeno zbrinjavanje, opremu novorođenčadi i naknade majkama, a Srednjobosanska županija povećala je prava zaposlenih majki i sufinancira troškove vrtića.
Uz županijske mjere, obitelji imaju pravo i na potporu s federalne razine od 1.000 maraka za svako novorođeno dijete, dok je Republika Hrvatska kroz svoje programe u tri godine u demografske mjere u Bosni i Hercegovini uložila više od šest milijuna eura.
Jako gospodarstvo preduvjet demografske obnove
Prema ocjeni Milićević, pozitivni demografski pomaci vidljivi su upravo u sredinama koje su najviše ulagale u potporu obiteljima.
-U zapadnoj Hercegovini broj rođenih raste od 2023. godine, a mostarsko rodilište 2024. zabilježilo je rekordnu godinu. Ipak, najmanje je učinjeno u područjima koja zahtijevaju veća ulaganja i koordinaciju, poput stambene politike, poreznih olakšica i suradnje s iseljeništvom. Siromašnije općine jednostavno ne mogu same izdvojiti ono što mogu bogatije – kazala je.
Govoreći o razlozima boljih demografskih pokazatelja u Županiji Zapadnohercegovačkoj, Milićević ističe kako su se ondje povezale dvije važne pretpostavke za demografsku revitalizaciju – razvijeno gospodarstvo koje mladima omogućuje zaposlenje i sustavna potpora obiteljima.
-Zapadna Hercegovina ima jako gospodarstvo, pa mladi ondje mogu naći posao. To je temelj, jer nijedan doplatak ne može zamijeniti plaću. Na taj temelj županija je 2022. dodala zakon koji obiteljima jamči ozbiljnu i redovitu pomoć. Važno je znati da ni ta županija nije oduvijek bila u plusu. Još 2021. imala je oko 400 više umrlih nego rođenih. Već godinu nakon usvajanja zakona broj rođenih počeo je rasti, a 2024. i 2025. raste i ukupan broj stanovnika – kazala je Milićević.
Ujednačavanje prava mladih obitelji
Milićević kao nužan prvi korak u borbi protiv bijele kuge predlaže donošenje zakona o obiteljskim potporama kojim bi se svim majkama i djeci zajamčila jednaka prava neovisno o mjestu stanovanja.
Država bi se, prema njezinom mišljenju, trebale fokusirati na tri područja – povećanje nataliteta, zadržavanje stanovništva i poticanje povratka iseljenih.
-Za povećanje nataliteta ključna je stalna potpora obiteljima, doplatak, rodiljska naknada i dostupnost vrtića. Za ostanak su ključni posao i stan, ali i osjećaj da se u vlastitom mjestu može normalno živjeti. Kao jednu od mjera je i stipendiranje mladih stručnjaka uz obvezu određenog razdoblja rada u njihovim sredinama – dodala je.
Govoreći o povratku iseljenih, prvo na čemu bi se trebalo poraditi je uklanjanje administrativnih prepreka, olakšavanje priznavanja diploma, uključivanje djece u obrazovni sustav i omogućavanjem povoljnijih kredita za pokretanje poslovanja.
Milićević naglašava kako su politička stabilnost i ravnopravnost temeljni preduvjeti za ostanak stanovništva, a važnim smatra i sustavno praćenje provedbe demografskih mjera te njihovih učinaka. U skladu s tim nužno je provesti novi popis stanovništva.
-Demografski negativni trendovi nisu nepromjenjivi što pokazuje primjer zapadne Hercegovine, gdje su se pozitivni pomaci pojavili nakon uvođenja sustavne potpore obiteljima. Mladima bih poručila da ne odustaju od svoje zemlje, a vlastima da odgovornost za stvaranje uvjeta za njihov ostanak leži upravo na njima – poručila je sveučilišna profesorica Mirjana Milićević.
