Prstaci se ne smiju vaditi, držati ili prodavati u Neumu od rujna 2014. Županijski zakon predviđa kazne od 10.000 do 15.000 KM za tvrtke i obrte, a od 300 do 1.500 KM za pojedince. Ista zabrana vrijedi u cijeloj Europskoj uniji, dakle i preko granice u Hrvatskoj.
Hercegovačko-neretvanska županija jedina je u BIH sa izlazom na more, pa je i jedina koja je morala propisati što se u njoj smije loviti. Zakon o morskom ribarstvu objavljen je u Službenom glasniku HNŽ-a broj 7 iz 2014. godine i na snazi je od 11. rujna te godine. Jedan od njegovih članova posvećen je samo jednoj vrsti: prstacu (Lithophaga lithophaga).
Članak 8. navodi da je radi zaštite stjenovite obale kao posebnog staništa zabranjeno sakupljanje prstaca, držanje na plovilu, pretovar, iskrcavanje, prijevoz, skladištenje, posjedovanje, prodaja, izlaganje ili pokušaj stavljanja u promet. Zabrana se odnosi na cijelo područje županije, a uključuje i izvoz i uvoz.
Kazne su u članku 45.:
pravna osoba ili obrtnik: od 10.000 do 15.000 KM (otprilike od 5.100 do 7.700 eura),
odgovorna osoba u pravnoj osobi: od 1.000 do 3.000 KM,
fizička osoba: od 300 do 1.500 KM.
Nadzor nad provedbom zakona provode županijski poljoprivredni inspektori i inspektori ovlašteni od strane lokalne samouprave, pa tako i općina Neum.
Neum nije izuzetak, nego dio pravila koje važi oko njega. Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o ribolovu u Sredozemlju u članu 8 zabranjuje lov, držanje na brodu, pretovar, iskrcavanje, skladištenje, prodaju i izlaganje prstaca. Ta uredba važi u svim članicama EU na Mediteranu, pa i u Hrvatskoj, koja Neum okružuje s obje strane.
Italijanski državni institut za zaštitu okoliša ISPRA navodi da je prstac zaštićen i Direktivom o staništima (Aneks IV), Bernskom konvencijom, Barcelonskom konvencijom i CITES-om, konvencijom o trgovini ugroženim vrstama.
Prstac ne živi na stijeni, nego u njoj. Buši galerije u tvrdom krečnjaku i tu raste, i to vrlo sporo: prema ISPRA-i, nakon tri godine dug je oko tri centimetra, a rast se s godinama još usporava.
Da bi ga izvadio, ronilac mora razbiti kamen, najčešće pneumatskim čekićem. Sa stijenom nestaje i sve što je na njoj raslo, alge, beskičmenjaci i ribe koje se tu hrane. Nikša Glavić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku za BIRN je objasnio da razaranje podloge narušava cijeli ekosustav.
Balkanska istraživačka mreža BIRN u listopadu 2025. objavila je istraživanje u kojem navodi da su prstaci i pored zabrane bili u ponudi u neumskim restoranima. Novinar ih je vidio na ledu i na tabli dnevne ponude u jednom restoranu, BIRN navodi cijenu od 40 KM za porciju od 300 grama, a od 26 neumskih restorana na TripAdvisoru najmanje devet ih je, sudeći po recenzijama gostiju, služilo.
BIRN je ocijenio da je Neum vjerojatno posljednje mjesto u Europi gdje se prstaci otvoreno nude na jelovniku. Općinska i županijska inspekcija nisu odgovorile na upite novinara. Direktor neumske turističke organizacije Nikola Prkačin problem je pripisao nedostatku inspekcija i pozvao goste da ih ne traže, uz napomenu da se šteta ne može popraviti 30 do 50 godina.
Za ovaj tekst nismo mogli provjeriti da li se prstaci u Neumu nude i ove godine. Zakon je, u svakom slučaju, jasan: tko ih ponudi, prodaje ili drži, krši propis koji važi više od 12 godina.
