Pad cijena na svjetskom tržištu otvara prostor za niže cijene na pumpama, ali će smanjenje ovisiti o nabavnim cijenama derivata i potrošnji postojećih zaliha.
Pad cijena nafte na svjetskom tržištu mogao bi donijeti olakšanje vozačima u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama iz dostupnih izračuna, dizel bi mogao pojeftiniti za 15 do 20 feninga po litri, a benzin za deset do 15 feninga.
Nafta Brent, koja se početkom studenog kretala oko 107 dolara po barelu, pala je na približno 91,75 dolara, prema podacima. To je pad od oko 14 posto, ali se isti postotak pojeftinjenja ne može očekivati na domaćim pumpama.
Ako bi došlo do procijenjenog smanjenja, prosječna cijena dizela s 3,81 KM mogla bi pasti na približno 3,61 do 3,66 KM po litri. Benzin Super 95, čiji se prosjek u dostavljenim podacima kreće od 3,23 do 3,24 KM, mogao bi se približiti cijeni od 3,10 KM.
Međutim, ovakav izračun predstavlja okvirnu procjenu, a ne potvrđenu najavu novih cjenika. Cijene na pumpama ne prate izravno cijenu sirove nafte, već ovise i o kotacijama gotovih derivata na mediteranskom tržištu, troškovima prijevoza i nabave te maržama distributera.
Na konačnu cijenu značajno utječu fiksni nameti. Prema navedenoj strukturi, u litri dizela uključeno je 0,70 KM trošarine i cestarine, a u litri benzina 0,75 KM. Cijena uključuje PDV od 17 posto, pa pad vrijednosti sirove nafte ne znači isti postotak smanjenja goriva.
Mogući učinci na domaće pumpe očekuju se nakon potrošnje zaliha nabavljenih po višim cijenama. Prema prezentiranoj procjeni, to bi moglo biti u sljedećih deset do 15 dana, ako se zadrže niže nabavne cijene i distributeri ih prenesu na kupce.
