Dok broj zaraženih streptokokom u Europi i susjednoj Hrvatskoj raste, u Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar tijekom zadnjih mjeseci, u hladnijem dijelu godine, zabilježen je uobičajen broj bolesnika sa streptokoknom etiologijom bolesti.
Iako je u Hrvatskoj u protekla dva tjedna zbog te bakterije preminulo pet osoba, što je najviše u posljednjih sedam godina, predstojnica Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar prof. dr. sc. Jadranka Nikolić Feni je kazala kako u ovoj bolnici do sada nije bilo teških, invazivnih formi bolesti.
– Najčešće se streptokokne infekcije prezentiraju kao upala grla, šarlah, upala srednjeg uha i upala pluća. Može se javiti i infekcija kože i mekih česti, kao što je crveni vjetar. Invazivna streptokokna bolest se može klinički manifestirati kao teška upala pluća, mozga, zglobova, kosti, srčanih zalistaka ili kao sepsa – pojasnila je prof. dr. Nikolić.
Dodaje kako se dijagnoza bolesti temelji na kliničkoj slici i mikrobiološkoj potvrdi uzročnika te kako je izvor bolesti jedino čovjek.
– Bolest se prenosi kapljičnim putem ili direktnim, bliskim kontaktom s oboljelim ili kliconošom. Iz tog razloga se infekcija često pojavljuje u uskom krugu obitelji, školama ili vrtiću. Mogući put prijenosa je preko ruku te vrlo rijetko indirektnim putem preko zaraženih površina – naglasila je ona.
Podvukla je kako je streptokokna angina (upala grla) česta infekcija u djece dobi od 5 do 15 godina.
– Simptomi streptokokne angine su nagli početak s pojavom izrazito povišene tjelesne temperature, intenzivna grlobolja i otežano gutanje te povećani i bolni limfni čvorovi vrata, a u djece je često povraćanje, mučnina i bol u trbuhu. Upala grla je česta infekcija i najvažnije je razlikovati virusnu upalu grla od streptokokne, kako bi se izbjegla nepotrebna primjena antibiotika – ustvrdila je ona.
Prof. dr. Nikolić dalje pojašnjava kako je šarlah (scarlatina) streptokokna bolest obilježena povišenom tjelesnom temperaturom, gnojnom upalom grla i pojavom osipa, a najčešće obolijevaju djeca od 2 do 10 godina, češće u jesenskim i zimskim mjesecima.
– Crveni vjetar (erizipel) je streptokokna infekcija površnih slojeva kože. Rizična skupina za obolijevanje su djeca u dobi od 2 do 6 godina i odrasle osobe starije od 60 godina s pridruženim kroničnim bolestima. Bolest karakterizira nagli početak bolesti s povišenom tjelesnom temperaturom, praćenom zimicom i treskavicom, malaksalost te pojava oštro ograničenog otoka i crvenila kože, najčešće na donjim ekstremitetima – poručila je prof. dr. Nikolić.
Na kraju je naglasila kako preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, dezinfekciju igračaka i drugih površina, kihanje ili kašljanje u maramicu koju odmah treba odložiti u otpad te nakon toga pravilno oprati ruke, izbjegavati dodirivanje lica, usta ili očiju rukama te prekrivanje oštećenja kože koja mogu biti ulazno mjesto infekcije.
– Sigurno je i da je nošenje respiratorne maske i pojačane higijenske mjere tijekom pandemijske pojave covida-19 infekcije utjecalo na manju pojavnost streptokoknih infekcija u proteklom razdoblju – zaključila je predstojnica Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar prof. dr. sc. Jadranka Nikolić.
