Bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost John Bolton u intervjuu za Fenu izjavio je da je put prema članstvu u NATO-u od ključne važnosti za Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje koje teže pridruživanju Savezu, ali je ocijenio da politička previranja u Washingtonu nakon kongresnih izbora ostavljaju malo prostora za jače američko sudjelovanje na Zapadnom Balkanu.
Bolton, koji je bio i američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, smatra da je administracija predsjednika Donalda Trumpa pogriješila jer nije posvetila dovoljno pažnje stabilnosti Balkana, posebno uzimajući u obzir rusku prijetnju Ukrajini, neriješene sporove nakon raspada bivše Jugoslavije i nove napetosti koje, po njegovom mišljenju, potiče rusko miješanje u regiju.
-Bilo bi puno više u interesu Washingtona da se aktivnije angažira na Balkanu, ali to se nije dogodilo. Uz sva politička previranja koja očekujem u Washingtonu, ne vidim puno izgleda da će regija dobiti više pažnje – rekao je Bolton.
Ocijenio je da je nastavak sadašnje američke politike najvjerojatniji ishod, ali je upozorio da takav kontinuitet ne smatra nužno pozitivnim. Veću pozornost Washingtona, kako je naveo, mogla bi izazvati katastrofa, što nije u ničijem interesu.
Govoreći o euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i drugih zemalja u regiji, naglasio je da u mnogim aspektima članstvo u NATO-u smatra važnijim čak i od članstva u Europskoj uniji.
-Put do članstva u NATO-u apsolutno je ključan za sve zemlje koje se još uvijek pokušavaju pridružiti Savezu – rekao je.
Takvu procjenu povezao je s jačanjem ruskih aktivnosti u okviru tzv. sive zone ratovanja u istočnoj i srednjoj Europi. Kao primjer naveo je česte prijetnje bombama u komercijalnim zrakoplovima, uz izričitu napomenu da nema konačnih dokaza da Rusija stoji iza njih.
Prema njegovim riječima, na dan razgovora zabilježeno je više od deset takvih prijetnji, gotovo sve u srednjoj i istočnoj Europi, dok je sličan niz prijetnji zabilježen dva dana ranije.
Bolton smatra da je takva akcija namijenjena izazivanju nestabilnosti, posebno na zapadnom Balkanu, te slanju poruke da podrška Ukrajini ima cijenu koju bi mogle platiti i zemlje koje nisu članice NATO-a.
-To me jako brine. Volio bih da je Trump zagovornik NATO-a. To očito nije bio jedan od njegovih prioriteta. Nadam se da neće dodatno pogoršati stvari i da će ostale članice shvatiti da je daljnje širenje NATO-a u interesu svih u Sjevernoatlantskom savezu – rekao je.
Na pitanje o stavu Trumpove administracije prema političkom vodstvu Republike Srpske, separatističkoj retorici i zaštiti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, Bolton je podsjetio da se američka vanjska politika od raspada bivše Jugoslavije početkom 1990-ih temeljila na činjenici da je stabilnost Bosne i Hercegovine ključna za stabilnost Balkana u cjelini.
Ta je politika, dodao je, tijekom godina imala uspone i padove, ali je snažna američka predanost stabilnosti Bosne i Hercegovine bila vrlo važna.
Istodobno je ocijenio da brojni pokušaji Europske unije da riješi pitanja koja doprinose nestabilnosti nisu bili uspješni, te da američka politika nije puno doprinijela stvarnom rješavanju sporova.
Unatoč tome, smatra da je američki stav o potrebi očuvanja stabilnosti ostao prilično jasan.
-Ne očekujem da će se to promijeniti, ali želim ponovno naglasiti da je to više posljedica inercije, odnosno činjenice da se nitko ne bavi ovim pitanjem i ne govori da nam je potrebna nova politika, nego reafirmacija postojeće politike – rekao je Bolton za Fenu.
Čak ni nakon promjene odnosa snaga u Kongresu, ne očekuje brze ili značajne promjene američkih sankcija protiv pojedinaca u BIH, niti opći pristup sankcijama i drugim ekonomskim pritiscima koji su se primjenjivali godinama.
Takva očekivanja, pojasnio je, ne znače da smatra trenutnu situaciju dobrom, već da je vidi kao posljedicu nedovoljne pažnje koju su regiji posvetili najviši slojevi američke vlade.
-Možda će se to promijeniti i možda će se ukazati prilika da se ljudi više time bave. To bi bio pozitivan razvoj događaja, ali ne bih računao da će se to dogoditi ubrzo nakon što novi saziv Kongresa preuzme dužnost – rekao je.
Osvrćući se na političke promjene u Srbiji, Bolton je pad vlade Aleksandra Vučića ocijenio kao povijesno značajan događaj, ali je naglasio da tek treba vidjeti može li Studentska lista ponuditi koherentan program i uspostaviti stabilnu alternativu sadašnjoj vladi.
Po njegovom mišljenju, u Srbiji još uvijek postoje mnogi unutarnji sporovi koje treba riješiti, a nije uvjeren da bi intervencija Sjedinjenih Američkih Država ili drugih vanjskih aktera pomogla tom procesu.
-Sve dok se tranzicija odvija mirno, dok Vučić i njegovi pristaše priznaju poraz, a pobjednici pokušavaju formirati novu vladu, mislim da su to pozitivni koraci i nešto što bih volio vidjeti u svim zemljama regije – rekao je Bolton.
Stoga smatra da bi kratkoročno bilo opravdano pričekati i pratiti razvoj događaja. Istovremeno je upozorio da bi, bez vodstva State Departmenta koje se u punom kapacitetu bavi tim pitanjima, bilo teško osigurati da donositelji odluka u Washingtonu posvete dovoljno pažnje i vremena osmišljavanju dosljednijeg pristupa nakon, kako je naveo, vrlo značajnih posljedica izbora u Srbiji.
Prema Boltonu, širi okvir američke politike prema regiji bit će obilježen oštrom političkom borbom u Washingtonu nakon pobjede demokrata na međuizborima i njihovog preuzimanja kontrole nad oba doma Kongresa.
Rezultate izbora protumačio je kao snažno odbacivanje Trumpovog dosadašnjeg učinka, podsjećajući da je sam predsjednik pozvao birače da izbore vide kao referendum o njegovom radu.
“Govorio je: ‘Molim vas, pretvarajte se da sam na glasačkom listiću’, što obično ne želite učiniti na međuizborima, jer ih birači koriste za izražavanje protivljenja politikama koje im se ne sviđaju”, rekao je Bolton.
Podsjetio je da predsjednikova stranka na takvim izborima obično gubi mjesta u Zastupničkom domu i Senatu. Trump je, ocijenio je, dodatno inzistirao na personalizaciji izbora, što su demokrati rado prihvatili, a birači su mu rekli da nisu zadovoljni njegovim radom u prve dvije godine mandata.
Unatoč tome, Bolton naglašava da uvjerljiva pobjeda demokrata ne mora nužno značiti podršku jasnoj političkoj alternativi, jer je, po njegovom mišljenju, nisu ni ponudili.
Njihove unutarnje odnose opisao je kao još nejasnije od odnosa unutar Republikanske stranke, zbog čega smatra da je teško predvidjeti daljnji razvoj događaja.
-S priličnom sigurnošću se može reći da će demokrati i republikanci voditi politički rovovski rat u Kongresu sljedeće dvije godine – ocijenio je.
Očekuje da će demokrati pokušati istražiti sve što je Trump radio tijekom prve dvije godine svog sadašnjeg mandata, kao i poteze iz njegovog prvog predsjedničkog mandata. Istovremeno će pokušati nametnuti vlastiti politički program, iako će im zakonodavni doseg biti ograničen predsjedničkim pravom veta.
Bolton je pojasnio da bi za poništavanje predsjedničkog veta bila potrebna dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, što demokrati nemaju.
-Mislim da će biti puno užurbanih aktivnosti koje će potrošiti puno vremena i energije, ali ne vjerujem da će od toga puno biti – rekao je.
Dodao je da će se veliki dio tih sukoba odvijati u sjeni sljedećih predsjedničkih izbora, za koje je, prema njegovoj procjeni, politička utrka već započela.
Kada je riječ o vanjskoj politici, smatra da je još teže očekivati trenutni utjecaj rezultata izbora, budući da američki Ustav predsjedniku ostavlja široke ovlasti u tom području. Demokrati mogu koristiti proračunske ovlasti Kongresa kao sredstvo pritiska, ali Bolton ne očekuje da će to značajno promijeniti Trumpov način vođenja vanjske politike.
Ocijenio je da Trump do sada nije slijedio dosljednu političku liniju i da ne vidi razlog zašto bi se to promijenilo u posljednje dvije godine njegova mandata.
-Prevagnut će činjenica da ulazi u završni period svog predsjedničkog mandata, kada mu slabi politički utjecaj. Sa svakim danom koji prolazi svima je jasno da smo korak bliže sljedećim predsjedničkim izborima – zaključio je Bolton u intervjuu za Fenu.
