Dva paralelna procesa odredit će budućnost mostarskog odlagališta otpada Uborak. Jedan je privremeno rješenje, tj. izgradnja novih sanitarnih zona za odlaganje otpada, a drugi je pretvaranje odlagališta u regionalni centar za gospodarenje otpadom. Trajnog rješenja još nema, a vrijeme se kupuje privremenim mjerama, što je za aktiviste neprihvatljivo. Traže potpuno zatvaranje odlagališta.
Projekt vrijedan četiri milijuna maraka za izgradnju novih sanitarnih zona na mostarskom odlagalištu otpada trebao bi privremeno riješiti akutni problem odvoza otpada. Nakon provedenog natječaja, gradska uprava već je odabrala tri tvrtke koje će graditi dvije nove parcele. Aktivisti tvrde da se otpad ponovno odlaže na odlagalište, ispod kojeg još uvijek tinja vatra.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić objašnjava da je trenutni način odlaganja otpada financijski neodrživ za lokalnu zajednicu.
„Ovaj proces koji trenutno provodimo, a to je baliranje smeća i djelomično odvoz na druga odlagališta, nešto je što si nijedna lokalna zajednica financijski ne može priuštiti. Naime, sada plaćamo 150 maraka po toni otpada, dok je cijena u redovnim uvjetima 81 marka“, rekao je Kordić za BHT1.
Međutim, aktivisti tvrde da se otpad više ne odvozi na druge lokacije, već se ponovno odlaže na Uborak. Omer Hujdur, predsjednik udruge „Jer nas se scho“, kaže da je zato i zatražio reakciju inspekcije.
„To više nije mjesto za pretovar. Otpad više ne ide na druga odlagališta, već se odlaže na odlagalište Uborak. Jučer sam još jednom uputio poziv inspekciji da izađu na teren, zaustave odlaganje i zatvore odlagalište jer je to agonija za grad Mostar i stanovništvo koje živi uz odlagalište“, rekao je Hujdur.
Za provedbu plana izgradnje novih područja potrebna je građevinska dozvola Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Početkom mjeseca ovo ministarstvo objavilo je javni poziv za uvid u glavni projekt izgradnje sanitarnih čvorova. Međutim, nevladine organizacije iznijele su brojne prigovore na uvjete poziva – od njegovog trajanja i ograničavanja prava uvida samo na stranke u postupku do lokacije na kojoj se uvid može obaviti.
Hujdur najavljuje da će aktivisti nastaviti svoju pravnu borbu, ali ne isključuje ni fizičko sprječavanje odlaganja otpada.
“Sada postupamo zakonito i osporavamo sve te dokumente. Međutim, ako bude potrebno, izaći ćemo i fizički zaustaviti odlaganje otpada, kao što smo to do sada učinili u nekoliko navrata”, rekla je Hujdur.
Aarhus centar u Bosni i Hercegovini je među organizacijama koje su podnijele prigovore. Nina Kreševljaković, pravna savjetnica ovog centra, ukazuje na problem dostupnosti dokumentacije, posebno za građane Mostara, koji zbog propisanih uvjeta moraju putovati u Sarajevo kako bi pregledali projekt.
„Većina zainteresiranih osoba je zapravo iz Mostara, te sada moraju snositi putne troškove i doći u Sarajevo. Prije toga moraju se najaviti, a zatim doći u prostorije Federalnog ministarstva prostornog uređenja u točno određeno vrijeme kako bi imali uvid u ogroman projekt, koji može imati stotine stranica“, objašnjava Kreševljaković.
Prema Aarhus centru, takav način uvida praktički onemogućuje detaljno čitanje dokumentacije, a kamoli pripremu i podnošenje prigovora u predviđenom roku.
Resorno ministarstvo još nije odgovorilo na primjedbe Aarhus centra. Ako se građevinska dozvola izda suprotno njihovim primjedbama, ova organizacija najavljuje pokretanje sudskog postupka. Iz Ministarstva su rekli da će uzeti u obzir sve primjedbe, ali da u ovoj fazi ne mogu govoriti o sadržaju niti o datumu konačne odluke, piše FTV.
