„Znanstveni simpozij o književnome djelu Ivana Aralice“ održan je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na kojemu su se okupili istaknuti književni i znanstveni stručnjaci s ciljem znanstvenog vrednovanja Araličina književnog opusa, njegova doprinosa hrvatskoj književnosti te promišljanja njegova mjesta u hrvatskoj kulturnoj i književnoj baštini.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić istaknuo je kako organizacija simpozija posvećenog jednom od najvećih hrvatskih romanopisaca i živućih velikana hrvatske kulture potvrđuje njegovu iznimnu važnost, što dodatno naglašava i sudjelovanje gotovo svih katedri za hrvatski jezik i književnost iz Republike Hrvatske.
„Ovakve simpozije neformalno nazivamo identitetskim konferencijama. One služe tomu da se na akademskoj i visokoj intelektualnoj razini valorizira značaj živućih književnika, pisaca i velikana te da se njihov doprinos utka u kolektivno pamćenje i kanonski dio hrvatske kulture“, kazao je Barbarić.
Pomoćnik rektora SUM-a za osiguranje kvalitete i nakladništvo prof. dr. sc. Josip Šimić istaknuo je Araličin neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti i njegov doprinos očuvanju kulturnog pamćenja. „Raduje me što iza organizacije simpozija stoji Filozofski fakultet, koji svojim djelovanjem kontinuirano potvrđuje važnost humanističkih znanosti i njihovu ulogu u očuvanju naše kulture i baštine“, kazao je Šimić te dodao da je Aralica od 2022. počasni doktor SUM-a.
Voditelj Organizacijskoga odbora Milan Bešlić naglasio je kako je Ivan Aralica jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika druge polovice 20. stoljeća, čija se djela čitaju i u 21. stoljeću. Istaknuo je kako je cilj bio okupiti hrvatske književne i znanstvene stručnjake iz različitih dijelova Hrvatske te simpoziju dati svehrvatski karakter. „Željeli smo da ovo bude svehrvatska manifestacija, konferencija posvećena književnom opusu Ivana Aralice“, kazao je Bešlić.
Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini akademik Mladen Bevanda istaknuo je kako Araličina književnost snažno djeluje na čitatelja, potičući ga na promišljanje i ne ostavljajući prostor za ravnodušnost. „Pred Araličinim blistavim dvojbama čitatelj ne može ostati suzdržan, koliko god želio. Njegove rečenice, književni sadržaj, teze i misli ispunjavaju zanosom i nadahnjuju“, kazao je Bevanda.
Kći akademika Ivana Aralice, Gorana Aralica Martinović, pročitala je njegovo pismo u kojem je izrazio radost zbog organizacije simpozija, istaknuvši kako mu posebno znače trud, poštovanje i zalaganje svih koji su omogućili ovaj susret. Naglasio je i kako književno djelo nadilazi trenutak svojega nastanka te nastavlja povezivati ljude koji se možda nikada ne bi susreli da ih nisu okupile riječi.
Akademkinja Dubravka Oraić Tolić obratila se u ime predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Velimira Neidhardta, prenijevši njegovo zadovoljstvo sudjelovanjem Akademije u organizaciji simpozija te žaljenje što zbog spriječenosti nije mogao osobno nazočiti skupu.
U sklopu simpozija održala je i plenarno izlaganje na temu „Pripovijedanje i politika u djelu Ivana Aralice“, u kojemu je predstavila tri modela odnosa politike i književnosti u Araličinu stvaralaštvu – politiku kao društvenu strukturu koja utječe na pojedinca, kao alegoriju suvremenih političkih prilika te kao prostor pamćenja i identiteta. U svom je izlaganju istaknula kako je politika neizostavno povezana s Araličinim životom i književnim opusom, ali da je njezin fokus bio na načinu na koji sam autor pripovijeda o politici.
Znanstveni simpozij organizira Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
