Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izrazila je razočaranje što Europska komisija u ovogodišnjem izvješću o proširenju nije u dovoljnoj mjeri prepoznala složenu političku i ustavnu realnost Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako toj zemlji ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć i politička podrška.
Govoreći tijekom rasprave na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET), nakon što je povjerenica za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026. godinu, Zovko je problematizirala pristup prema BiH, posebice način na koji je u izvješću tretirano pitanje statusa Ureda visokog predstavnika (OHR).
Upozorila je kako se pritom ne uzimaju dovoljno u obzir složeno ustavno uređenje BiH i uloga međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi njezine administracije.
Posebno je kritizirala kriterije Europske komisije u vrednovanju reformi u BiH, pitajući zašto se reforma Ustavnog suda tretira na istoj razini kao i tehnički zahtjev za uvođenje interneta u 200 škola.
Upozorila je i na tehničke zahtjeve zbog kojih je, kako je navela, blokirano 400 milijuna eura za jednu poslijeratnu zemlju.
- Doista mislite da će tehnički detalji koji zadržavaju 400 milijuna eura jedne zemlje koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine – upitala je Zovko tijekom rasprave.
U izjavi nakon sastanka ponovila je kako smatra da Europska komisija nije dovoljno uvažila specifičnosti Bosne i Hercegovine.
- Bosni i Hercegovini ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njezinog ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, nema ni održivog napretka na europskom putu – poručila je Zovko.
Pozdravila je činjenicu da je u izvješću prepoznata nužnost reforme izbornog zakonodavstva, u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, ali je upozorila kako je izostao konkretan iskorak prema otvaranju pristupnih pregovora.
Dodala je kako je Kos na kraju rasprave najavila poseban pristup Bosni i Hercegovini, ali da tek treba vidjeti što će on konkretno podrazumijevati.
Zovko se osvrnula i na Crnu Goru, pozdravivši ambiciozan plan završetka njezinih pristupnih pregovora do prosinca, ali je upozorila da šest otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore i dalje čeka rješenje.
Naglasila je kako njihovo rješavanje mora biti sastavni dio napretka Crne Gore prema Europskoj uniji, osobito u okviru poglavlja 23 i 31.
- Proširenje je najvažniji vanjskopolitički instrument Europske unije. Upravo zato mora biti vjerodostojno, pravedno i realistično. Ne smijemo stvarati nova razočaranja u jugoistočnoj Europi, nego ponuditi jasnu perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje obveza – poručila je Zovko.
