Na Sveučilištu u Mostaru (SUM) u srijedu je počela trodnevna međunarodna konferencija Sciences for Peace koja se održava u okviru 14. konferencije dunavskih akademija u suradnji s Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH), uz sudjelovanje Europske akademije znanosti i umjetnosti (EASA).
Konferencija je okupila ugledne znanstvenike, akademike i stručnjake iz više europskih zemalja kako bi kroz interdisciplinarni dijalog razmotrili doprinos znanosti, umjetnosti i obrazovanja u izgradnji mira, stabilnosti i međunarodnoga razumijevanja.
Poseban naglasak stavljen je na iskustva sukoba u dunavskoj regiji i na prostoru bivše Jugoslavije te mogućnosti jačanja znanstvene i kulturne suradnje kao temelja mirne i održive budućnosti.
Predsjednik Paneuropske unije BiH i predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo akademik Franjo Topić najprije je organizatorima konferencije čestitao na izboru teme.
- Nikada nije dovoljno govoriti o miru. Rat je, nažalost, lako pokrenuti, a mir teško izgraditi. Vidimo sada da se u čitavom svijetu događa niz ratova i zato je važno odgajati ljude za mir i pomirenje – izjavio je Topić.
Dodao je da je u Bosni i Hercegovini, “ima puno nemira i, da ne budemo naivni, mržnje, tako da je važno promicati mir i ono što je pozitivno”.
Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH (HAZU u BiH) Mladen Bevanda izrazio je zahvalnost Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti što je organizaciju konferencije povjerila najmlađoj akademiji u Bosni i Hercegovini i Sveučilištu u Mostaru.
- Ako je nekad trebalo govoriti o miru, o primirju, onda je to danas. A govoriti trebaju akademije, Nobelovci, intelektualci od formata. Posebno jer maslinova grančica ne igra onu ulogu kao što je nekada igrala – poručio je.
Naglasio je da se generalno u svijetu zanemaruje dijalog, tolerancija, pregovaranje i dogovaranje te da je globalni fokus na militarizaciji i odvajanju.
U tom kontekstu, podcrtao je iskustva Bosne i Hercegovine u kojoj “svi dobro znaju što su pogubnosti rata i prednosti mira, primirja”.
- Uvjeren sam da će ova konferencija dati neke nove impulse, da se na svim mjestima malo više razgovara o miru. I mislim da tu mediji također imaju jednu veliku ulogu – zaključio je Bevanda.
Jedan od govornika bio je i bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko koji je u kontekstu znanstvenog doprinosa svijetu istaknuo niz “talenata koje je BiH dala i daje kroz povijest”.
- Prije 350 godina bio je to Ruđer Bošković koji je bio član nekih 12 akademija u Europi. Zatim Ivo Andrić, Vladimir Prelog, a recimo i to da je sadašnja rektorica fakulteta u Maastrichtu (Pamela Habibović, op. a.) isto iz Bosne i Hercegovine – naglasio je, osvrnuvši se pri tomu i na izbore u Srbiji, gdje 135 članova Studentske liste ima doktorat.
Austrijski diplomat je istaknuo kako znanost može puno učiniti po pitanju izgradnje mira u svijetu te se dotaknuo i Daytonskog sporazuma u kojem, kako je naglasio, stoji paragraf o suradnji naroda u Bosni i Hercegovini na području znanosti.
- Pošto je ‘Dayton’ ipak mirovni sporazum, to se potpuno zanemaruje, ali znanost, omladinu i sport ne bi smjeli zanemariti – upozorio je.
Tijekom trodnevnoga programa sudionici će raspravljati i o regionalnoj sigurnosti kao preduvjetu održivog mira, znanstvenoj diplomaciji te obrazovanju za mir i empatičnu civilizaciju u Bosni i Hercegovini.
Među temama su i uloga društvenih znanosti u službi mira, povezanost znanosti i umjetnosti te izazovi izgradnje mirovnih procesa u 21. stoljeću.
