Hrvatski ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan potvrdio je u srijedu pripremu izmjena Kaznenog zakona radi usklađivanja s direktivom EU-a o suzbijanju nasilja u obitelji, kojima će se uvesti nova kaznena djela, uključujući internetsko uhođenje i slanje eksplicitnih fotografija.
Među novim kaznenim djelima koja bi trebala biti propisana su uhođenje na internetu, uznemiravanje putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te neovlašteno otkrivanje osobnih podataka na društvenim mrežama i drugim internetskim kanalima.
Novo kazneno djelo, za koje maksimalna kazna neće smjeti biti niža od jedne godine zatvora, bit će uhođenje na internetu. Direktivom se predviđa i kažnjavanje slanja fotografija ili snimki spolnih organa osobi koja ih ne želi primiti, javlja Hina.
Hrvatski Kazneni zakon od 2021. propisuje kaznu zatvora do tri godine za osobu koja bez pristanka snimane osobe trećima učini dostupnom snimku spolno eksplicitnog sadržaja, iako je ona izvorno nastala uz pristanak, ali isključivo za osobnu uporabu. Izmjenama zakona ta bi se odredba proširila i na neovlašteno dijeljenje fotografija spolno eksplicitnog sadržaja i fotografija intimnih dijelova tijela.
Kažnjivo bi bilo i širenje lažnih ili manipuliranih materijala, uključujući takozvane deepfake snimke izrađene uz pomoć umjetne inteligencije, kojima se osobu lažno prikazuje u seksualno eksplicitnim situacijama. Kaznenim djelom postala bi i prijetnja takvim objavljivanjem.
Direktiva predviđa i kažnjavanje sakaćenja ženskih spolnih organa te prisile na sklapanje braka. Ta su kaznena djela već propisana hrvatskim zakonodavstvom, pa će u tim dijelovima biti potrebne manje prilagodbe.
Govoreći o potrebi izmjena, Habijan je istaknuo da se Kazneni zakon mora prilagođavati razvoju tehnologije i novim oblicima kriminaliteta.
“Sigurno će te izmjene Kaznenog zakona morati biti češće i brže. Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni za tim”, rekao je hrvatski ministar.
Dodao je da nove tehnologije donose i nove rizike te da je potrebno pravodobno reagirati na oblike ponašanja koji prije nekoliko godina nisu bili prisutni ili nisu bili prepoznati kao kaznena djela. Među područjima koja zahtijevaju prilagodbu naveo je i moguće ugrožavanje života i imovine uporabom sustava umjetne inteligencije.
Habijan se osvrnuo i na europski prijedlog poznat kao EU Kids Act, koji se odnosi na zaštitu djece na internetu i provjeru dobi korisnika digitalnih platformi. Prema nacrtu rješenja o kojem se razgovara na razini EU-a, djeci mlađoj od 13 godina ograničio bi se pristup društvenim mrežama, dok bi za dob od 13 do 15 godina pristup bio moguć uz nadzor roditelja ili skrbnika. Za starije od 15 godina ne bi bilo takvih ograničenja.
Ministarstvo pravosuđa RH, najavio je, radi i na prijedlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, koji bi trebao biti donesen sljedeće godine. Taj bi zakon obuhvatio širi krug pitanja od europskog prijedloga, a među važnim izazovima Habijan je istaknuo pronalaženje pouzdanog tehničkog načina provjere dobi korisnika.
Radna skupina za izmjene zakona osnovana je u travnju, a njegovo se donošenje očekuje u prvom tromjesečju 2027. godine. Države članice EU-a dužne su direktivu, donesenu 2024., prenijeti u nacionalna zakonodavstva i početi primjenjivati najkasnije do 14. lipnja 2027.
