Velik broj hrvatskih obitelji povezan je s inozemstvom kroz zaposlenje jednog ili oba roditelja, no mnogi još uvijek nisu upoznati s pravima koja im na temelju toga mogu pripadati. Jedno od njih je i inozemni dječji doplatak – novčana naknada koju roditelji mogu ostvariti u državi u kojoj rade, čak i kada njihova djeca žive u Hrvatskoj. Na pitanja tko ima pravo na inozemni dječji doplatak, koje uvjete treba ispuniti i slična odgovaramo u nastavku, piše Dnevnik.hr.
Inozemni dječji doplatak je novčana naknada koju roditelji mogu ostvariti od druge države, najčešće države Europske unije, za uzdržavanje djece. Obiteljske naknade razlikuju se ovisno o zemlji, a zemlja odgovorna za obiteljsku naknadu ovisi o obiteljskoj situaciji.
Ako svi članovi vaše obitelji žive tamo gdje ste osigurani, primat ćete naknade iz te zemlje. Ako jedan ili oba roditelja rade u drugoj državi, pravo na dječji doplatak se ne određuje samo prema tome gdje djeca žive. U obzir se uzima i gdje su roditelji zaposleni ili samozaposleni, postoji li pravo u više država te gdje je svaki od roditelja osiguran, kao i to gdje djeca žive.
Važno je znati da možeš imati pravo na inozemni dječji doplatak čak i ako djeca nikada nisu živjela u državi u kojoj roditelj radi.
Ako članovi vaše obitelji ne žive u zemlji u kojoj ste osigurani, vaša obitelj može imati pravo na naknade u više zemalja. Ne možete primati dvostruke obiteljske naknade. Odluka o tome koja je zemlja odgovorna za dodjelu tih naknada donosi se prema pravilima prioriteta.
Kod prekograničnih slučajeva primjenjuju se pravila EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Ta pravila određuju koja je država primarno nadležna za isplatu, a koja može biti sekundarno nadležna i isplatiti razliku.
Pravila prioriteta
Primarna država je ona koja prema pravilima prednosti prva treba odlučiti o pravu i, ako su ispunjeni njezini uvjeti, isplatiti pripadajuće obiteljsko davanje.
Ako pravo postoji u više država po različitim osnovama, prednost se određuje ovim redom:
Zemlja u kojoj vaše pravo na obiteljske naknade proizlazi iz zaposlenja ili samozaposlenja je zemlja odgovorna za dodjelu naknada.
Ako pravo na obiteljske naknade proizlazi iz zaposlenja ili samozaposlenja u objema zemljama, zemlja u kojoj vaša djeca žive je odgovorna zemlja ako jedan od roditelja tamo radi. U suprotnom, zemlja u kojoj se isplaćuju veće naknade je odgovorna zemlja.
Ako vaše pravo proizlazi iz mirovine u obje zemlje, zemlja u kojoj žive vaša djeca je odgovorna zemlja ako isplaćuje jednu od mirovina. U suprotnom, odgovorna zemlja je ona u kojoj ste bili osigurani ili boravili dulje vrijeme.
Ako vaše pravo proizlazi iz prebivališta u objema državama, odgovorna država je ona u kojoj žive vaša djeca.
Iznosi, dobna ograničenja, uvjeti i dokumentacija razlikuju se od države do države. Za države EU-a, EGP-a i Švicarsku postoje pravila koordinacije socijalne sigurnosti. To znači da se prava roditelja i djece promatraju zajedno kako bi se utvrdilo koja država treba isplaćivati naknadu.
Primarna država
Ako djeca žive u državi u kojoj je jedan od roditelja zaposlen, ta država postaje primarna država za isplatu dječjeg doplatka.
Na primjer, ako majka radi u Hrvatskoj, otac u Austriji, a djeca žive s roditeljima u Hrvatskoj, oba roditelja stvaraju osnovu za obiteljska davanja na osnovu rada. No, s obzirom da to da jedan roditelj radi u Hrvatskoj, gdje žive djeca, Hrvatska je primarno nadležna država. Austrija može biti sekundarno nadležna država.
To znači da se prvo utvrđuje postoji li pravo u Hrvatskoj, a u slučaju da je austrijsko obiteljsko davanje više od hrvatskog, Austrija može isplatiti razliku do višeg iznosa.
U slučaju da je majka nezaposlena i živi s djecom u Hrvatskoj, a otac radi u Njemačkoj, primarno nadležna država postaje Njemačka jer se pravo temelji na očevu zaposlenju.
Još jedan od primjera je ako otac radi u Austriji, majka u Njemačkoj, a djeca žive u Hrvatskoj. Odnosno, ako roditelji rade u dvije države, a djeca žive u trećoj državi, primjenjuju se posebna pravila. U pravilu prednost ima država koja osigurava veće obiteljsko davanje. Važno je napomenuti da se ne odlučuje samo prema tome gdje roditelj ima prijavljeno prebivalište, nego prema stvarnom statusu osiguranja i zaposlenja roditelja te prebivalištu djece.
Može li se dobivati hrvatski i inozemni dječji doplatak istovremeno?
Moguće je primati naknadu iz dvije države, ali ne možete dobivati dva puna dječja doplatka za isto dijete i isto razdoblje.
Postoji mogućnost ostvarivanja takozvanog razlikovnog dodatka.
Na primjer, ako primarna država isplaćuje 50 eura mjesečno, a sekundarna priznaje pravo na 200 eura mjesečno, sekundana država može isplatiti dodatnih 150 eura mjesečno, tako da ukupna naknada iznosi 200 eura.
Ovo je pojednostavljeni primjer. Stvarni obračun ovisi o pravilima države, broju djece i tome koja je država prva nadležna za isplatu.
Zahtjev se često mora podnijeti i u primarnoj državi
Važno je znati i da ako jedan roditelj radi u Hrvatskoj, a djeca žive u Hrvatskoj, zahtjev se mora podnijeti HZMO-u čak i ako obitelj zbog prihoda nema pravo na hrvatski doplatak. HZMO tada može utvrditi hrvatsku nadležnost i proslijediti podatke inozemnoj ustanovi.
Primjer: Ako je Hrvatska primarno, a Italija sekundarno nadležna država, čak i kada obitelj zbog previsokih prihoda nema pravo na hrvatski dječji doplatak, potrebno je provesti postupak u Hrvatskoj kako bi sekundarno nadležna država mogla utvrditi pripadajuću isplatu prema svojim pravilima.
Nadležne institucije država članica međusobno razmjenjuju podatke potrebne za rješavanje zahtjeva.
Koliki je iznos inozemnog dječjeg doplatka?
Ne postoji jedinstveni iznos. Svaka država ima svoj sustav. Iznos može ovisiti o broju i dobi djece, jesu li djeca učenici ili studenti, prihodima kućanstva, zaposlenju roditelja, posebnim okolnostima (primjerice invaliditetu djeteta).
Neke države imaju fiksne iznose po djetetu, a neke iznose koji ovise o prihodima obitelji. Zbog toga se ne može unaprijed odrediti koliko ćeš dobivati bez poznavanja države i obiteljske situacije.
Za Hrvatsku je od 1. ožujka 2026. dohodovni cenzus 618,02 eura mjesečno po članu kućanstva. Slovenija uzima u obzir prihode obitelji. Njemački Kindergeld u pravilu nije uvjetovan visinom prihoda roditelja. Austrija ima svoja posebna pravila.
Može li se doplatak dobiti retroaktivno?
Kod hrvatskog dječjeg doplatka pravo u pravilu pripada od dana podnošenja zahtjeva, uz posebnu iznimku za novorođeno dijete.
Kod inozemnog doplatka rokovi ovise o zakonima države u kojoj se ostvaruje pravo. U nekim državama moguće je dobiti isplatu za prethodno razdoblje, ali postoje ograničenja.
Primjerice, nije isto podnosiš li zahtjev u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji.
Zato je najbolje zahtjev predati što prije, čak i ako još nemaš svu dokumentaciju.
Što ako drugi roditelj ne želi surađivati?
To ne znači automatski da gubiš pravo. Ako su roditelji razvedeni ili ne žive zajedno, važno je utvrditi:
gdje djeca stvarno žive
tko se svakodnevno brine o njima
radi li drugi roditelj u inozemstvu
prima li drugi roditelj već dječji doplatak.
Ako ne možeš pribaviti dokumentaciju o zaposlenju ili adresi bivšeg partnera, HZMO predviđa mogućnost dostavljanja vlastoručno potpisane izjave s podacima kojima raspolažeš.
Mora li se prijaviti promjena zaposlenja ili prebivališta?
Potrebno je prijaviti promjene koje mogu utjecati na pravo, primjerice:
roditelj prestane raditi u inozemstvu
roditelj promijeni državu zaposlenja
roditelj se zaposli u Hrvatskoj
djeca promijene državu prebivališta
roditelji počnu živjeti zajedno ili se razdvoje
promijeni se osoba koja prima doplatak
obitelj počne primati doplatak u drugoj državi.
HZMO navodi obvezu prijave relevantnih promjena u roku od 15 dana.
Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo – ostvari ga, piše Dnevnik.hr.
