Zbog kombinacije globalne ekonomske krize, ogromnih dugova i propalih privatizacija, Bosna i Hercegovina ostala je bez svojih najvećih izvoznika. Posljedice su ogromne, a jedna od njih je rast uvoza u odnosu na izvoz, pa ne čudi što smo, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda, na 146. mjestu od 190 analiziranih gospodarstava po veličini trgovinskog deficita.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za devet mjeseci ove godine bilježe rast izvoza, ali vrijednost uvezene robe daleko ga premašuje. Vanjskotrgovinski deficit premašio je 10 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom smanjila se s oko 57 na 56 posto. Komora analizira da ovaj manje povoljan trend u bilanci sam po sebi ne znači da je svaki uvoz ekonomski štetan, jer uvoz energenata, sirovina i opreme može biti nužan za proizvodnju i izvoz. Međutim, upozoravaju na nepovoljne ekonomske pokazatelje.
„Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine u rujanskom izvješću navode da domaća potražnja ostaje glavni pokretač aktivnosti, dok je doprinos prerađivačke industrije slabiji zbog umjerene vanjske potražnje. Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine navode da je industrijska proizvodnja za devet mjeseci bila za oko dva posto niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je inflacija na godišnjoj razini iznosila šest posto. Iz navedenih pokazatelja može se zaključiti da je potrebno ojačati domaću proizvodnju i konkurentnost kako bi vanjska trgovina BiH imala bolju ravnotežu“, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
A da bi se to dogodilo, sve ekonomske strategije i sva institucionalna podrška moraju biti usmjerene na prijelaz sa sirovina na gotove proizvode, proizvode s visokim stupnjem finalizacije, tehnološku modernizaciju i supstituciju uvoza u ključnim područjima, ističu iz Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
„Kada je riječ o drvnoj industriji, problem je što Bosna i Hercegovina i dalje izvozi značajne količine oblovine, trupaca i rezanog drva, te bi se moglo pronaći rješenje institucionalne zabrane ili visokog poreza na izvoz drva, tako da ono ostane, uz sporedne koristi, za domaće tvornice namještaja. Zatim, kada je riječ o poljoprivredi, jasno je da Bosna i Hercegovina uvozi ogromne količine hrane (voda, meso, voće, povrće, mlijeko) koje realno može sama proizvesti“, naglasio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH.
Zbog kombinacije globalne ekonomske krize, ogromnih dugova, propalih privatizacija i potpune međusobne ovisnosti određenih giganata, poput lukavačkog GIKIL-a i zeničke Željezare, Bosna i Hercegovina ostala je bez svojih najvećih izvoznika.
Prije svog povijesnog gašenja, Bosna i Hercegovina je najviše izvozila koks, željezo i čelik, kao i sirovi aluminij i aluminijske legure u sektoru osnovnih metala i srodne teške industrije. Godinama su ovi energetski i metalurški proizvodi bili sam vrh ukupne izvozne strukture zemlje.
Može li se bh. industrija ponovno pokrenuti? Da, ali prepoznavanjem strateških slabosti i snaga ekonomista.
“Možda je za BiH najbolje da bude industrijski servis za velike multifunkcionalne tvrtke, nešto što ima tradiciju rada, nešto što već sada radimo, ali možda da to radimo na malo višoj razini. To se može postići, prije svega, razvojem cestovne infrastrukture, stvaranjem industrijskih klastera, liberalizacijom našeg tržišta, ukidanjem nekih administrativnih i birokratskih nameta, barijera itd. i dinamiziranjem lokalnog gospodarstva, ekonomije”, smatra ekonomist Admir Čavalić.
Gospodari su spremni, ali najveća odgovornost je na državi, dodaje Čavalić. Posljedice gašenja bivših industrijskih giganata odražavaju se u rudarskom sektoru i željezničkom prometu, ali i u energetskoj stabilnosti.
Iako nisu izravno i isključivo vezane za gašenje industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, već za rigorozne administrativne prepreke Europske unije i neadekvatnu reakciju domaćih vlasti, ozbiljni problemi prisutni su i u međunarodnom transportnom sektoru. 30 posto transportnih kapaciteta već je napustilo zemlju.
„Ako se ovaj odljev, ovaj egzodus nastavi, moja je procjena da će doći do značajnog povećanja troškova prijevoza, što znači i povećanje troškova života“, rekao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
Gospodarstvo se usporava, investitori ulažu sve opreznije, o čemu svjedoče i podaci o padu izravnih stranih ulaganja za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dok se najmanje novca usmjerava u proizvodnju, najveći dio stranih ulaganja završava u financijskom sektoru.
