Predsjednica Posebnog odbora Europskog parlamenta za Europski demokratski štit, Nathalie Loiseau, u intervjuu za portal Fena EU upozorila je da bi bilo teško očekivati da će Bosna i Hercegovina biti pošteđena ruskog miješanja u demokratske procese, naglašavajući da takve operacije dobivaju posebnu važnost kada strani akteri pronađu saveznike unutar političkih i društvenih struktura određene države.
Naglasila je da se demokratske institucije ne mogu zaštititi isključivo državnim mjerama, već su informirani građani, neovisni mediji, transparentnost političkih procesa i sposobnost prepoznavanja manipulacija ključni za njihovu otpornost, zbog čega je potrebno da se zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji uključe u europske mehanizme za zaštitu demokracije.
Loiseau, koja predvodi delegaciju Europskog parlamenta u trodnevnom posjetu Sarajevu, istaknula je da Rusija godinama provodi aktivnosti usmjerene na utjecaj na političke procese drugih zemalja, te da su takve aktivnosti dodatno intenzivirane nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Prema njezinim riječima, riječ je o promišljenoj i dugoročnoj politici Ruske Federacije, čiji se ciljevi mogu prepoznati u strateškim dokumentima ruskih vojnih struktura, kao i u javnim izjavama predsjednika Vladimira Putina.
-Rusija je godinama vrlo aktivan akter stranog uplitanja. Ovo nije neutemeljena optužba, već odlučna i promišljena politika Ruske Federacije. Dovoljno je pročitati strateške dokumente ruskih generala ili govore Vladimira Putina. On smatra prirodnim miješati se u političke sustave drugih suverenih država – rekla je Loiseau.
Naglasila je da ruske aktivnosti nisu ograničene samo na zemlje koje se nalaze u neposrednoj blizini Rusije, već predstavljaju izazov za europske demokracije u cjelini.
Pozivajući se na analize Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), Loiseau je izjavila da je Ukrajina najizloženija ruskom djelovanju, dok je Francuska druga zemlja pogođena dezinformacijama, odmah nakon Ukrajine.
-Bila bih jako iznenađena da mi kažete da Rusija nije zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu. Vi biste bili iznimka. Sumnjam da je Zapadni Balkan imun na takvo miješanje, kao što sumnjam da je i Bosna i Hercegovina imuna – istaknula je.
Međutim, naglasila je da nije njezina uloga unaprijed procjenjivati razmjere ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini, niti donositi zaključke prije nego što razmotri iskustva domaćih institucija i drugih relevantnih aktera.
Prikupljanje takvih informacija jedan je od ključnih ciljeva posjeta delegacije Europskog parlamenta, koja tijekom boravka u Sarajevu razgovara s predstavnicima vlade, parlamentarcima, akademskom zajednicom, organizacijama civilnog društva i medijima.
Govoreći o načinima na koje strani akteri ostvaruju utjecaj unutar drugih zemalja, Loiseau je posebno upozorila na ulogu domaćih političkih i društvenih struktura koje mogu poslužiti kao posrednici za širenje stranih interesa.
Podsjetila je da se ovom temom bavila i u knjizi o stranom miješanju, objavljenoj 2022. godine, čiji je jedan dio naslovila “Korisni idioti su među nama”.
-Strano miješanje nema utjecaja ako nema domaćih posrednika. Ako ste strana zemlja koja želi utjecati na unutarnju raspravu suverene zemlje, tražite takve posrednike. U trenutku kada ih pronađete, vaš posao postaje puno lakši – rekla je.
Istovremeno je naglasila da je potrebno jasno razlikovati legitimne političke razlike i pluralizam mišljenja od prikrivenih akcija u interesu stranih aktera.
Demokracija, kako je istaknula, podrazumijeva pravo građana da imaju različite stavove o budućnosti vlastite zemlje, ali to pravo ne smije se izjednačavati s propagandom, korupcijom ili djelovanjem putem prikrivenih struktura koje predstavljaju interese drugih zemalja.
Stoga smatra da je jedan od najvažnijih odgovora na hibridne prijetnje povećanje transparentnosti i upoznavanje javnosti s metodama koje koriste akteri odgovorni za štetno strano miješanje.
-Najbolji lijek protiv stranog miješanja ne nalazi se u djelovanju države, već u svijesti svakog pojedinca. Kada imate kvalitetne informacije o tome što se događa, možete donijeti informiranu odluku i napraviti neovisan izbor – rekla je Loiseau.
Objašnjavajući zašto je Posebni odbor Europskog parlamenta za Europski demokratski štit odlučio posjetiti Bosnu i Hercegovinu, izjavila je da je Odbor osnovan kako bi procijenio prijetnje demokratskim sustavima i razmotrio načine odgovora na napade koji dolaze od stranih ili domaćih, državnih ili nedržavnih aktera.
Naglasila je da se takve procjene ne odnose samo na države članice Europske unije, već i na države kandidatkinje, jer su demokratski sustavi diljem Europe izloženi međusobno povezanim izazovima.
-Svi smo u istom čamcu. Svi imamo svoje ranjivosti i suočavamo se s akterima koji žele oslabiti naše demokracije – rekla je.
Istaknula je da je u potpunosti svjesna specifičnosti političkog i institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine i da ih ne podcjenjuje, već da je zaštita demokratskih procesa zajednički europski zadatak.
-Nitko ovdje ne daje lekcije niti se predstavlja kao primjer koji bi drugi trebali slijediti. Procjenjujemo situaciju u različitim zemljama, učimo iz iskustava i razmjenjujemo dobre prakse. To je razlog zašto smo došli u Bosnu i Hercegovinu – naglasila je Loiseau za Fenu EU.
Osvrćući se na Opće izbore održane u Bosni i Hercegovini u listopadu ove godine, Loiseau je pohvalila organizaciju izbornog procesa, posebno korištenje novih tehnologija, za koje smatra da su doprinijele jačanju povjerenja građana u izbore.
Prema njezinom dojmu, ocjene kvalitete organizacije izbornog procesa bile su pozitivne među raznim političkim akterima u oba entiteta.
-Ono što je bilo impresivno jest uvođenje novih tehnologija. Moj osobni dojam je da je to povećalo povjerenje u izborni proces u cijelom političkom spektru i među entitetima. Ljudi kažu da je sve prošlo dobro i mislim da je to vrlo veliko postignuće koje treba pohvaliti – rekla je.
Međutim, upozorila je da se zaštita integriteta izbora ne može ograničiti samo na tehničku organizaciju glasanja i brojanja glasova.
Izborni proces, istaknula je, počinje mnogo prije dana izbora i obuhvaća cijelo informacijsko okruženje u kojem građani formiraju političke stavove i donose odluke.
U tom kontekstu, govor mržnje, dezinformacije i manipulacije na internetu predstavljaju posebnu opasnost, što može utjecati na javnu raspravu i povjerenje u demokratske institucije.
Loiseau je istaknula europska regulatorna rješenja, posebno Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o umjetnoj inteligenciji, kao instrumente kojima Europska unija nastoji smanjiti rizike povezane s digitalnim prostorom.
Naglasila je da cilj tih propisa nije cenzuriranje različitih političkih mišljenja, već suzbijanje manipulativnih obrazaca ponašanja na digitalnim platformama.
-Ne radi se o sadržaju, već o ponašanju. Kada platforme otkriju neautentične i zlonamjerne manipulacije, moraju reagirati. Ako to ne učine, Europska komisija može od njih zahtijevati poduzimanje mjera, a ako ni tada ne djeluju, mogu biti sankcionirani – objasnila je.
Smatra da bi Bosna i Hercegovina, u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji, trebala ozbiljno razmotriti usklađivanje domaćeg zakonodavstva s europskim propisima u digitalnom području, jer bi to doprinijelo dugoročnijoj zaštiti demokratskih procesa.
Govoreći o konkretnim mogućnostima europske podrške Bosni i Hercegovini, Loiseau je naglasio da zemlje kandidatkinje zauzimaju posebno mjesto u preporukama Posebnog odbora za Europski demokratski štit.
Kako je pojasnila, one su često na prvoj crti suočavanja sa stranim uplitanjem, pri čemu određene operacije usmjerene protiv zemalja kandidatkinja mogu istovremeno imati za cilj slabljenje same Europske unije.
-Od samog početka preporučili smo da se posebna pozornost posveti zemljama kandidatkinjama, jer su one na prvoj crti stranog uplitanja. Ponekad, iako ne uvijek, prijetnje i napadi usmjereni protiv tih zemalja zapravo su osmišljeni kako bi oslabili Europsku uniju – upozorila je.
Međutim, naglasila je da se specifični oblici suradnje moraju temeljiti na potrebama i odlučnosti svake zemlje.
-Za razliku od novih imperijalističkih sila, Europska unija ne nameće, ne prisiljava niti vrši pritisak. Sve mora krenuti od onoga što određena zemlja želi – rekla je.
Kao jednu od konkretnih prilika izdvojila je Europski centar za demokratsku otpornost, inicijativu Europske komisije usmjerenu na razmjenu iskustava, jačanje institucionalnih kapaciteta i organiziranje stručnih usavršavanja.
Centar je otvoren za suradnju s državama članicama Europske unije, ali i sa zemljama kandidatkinjama, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Europska komisija je 13. listopada potvrdila uključivanje Bosne i Hercegovine i drugih partnera iz procesa proširenja u suradnju s Centrom, čime je otvorena mogućnost njihovog sudjelovanja u zajedničkim projektima prepoznavanja stranog informacijskog uplitanja, jačanja demokratske otpornosti i zaštite aktera demokratskog života.
Loiseau smatra da takvi mehanizmi, zajedno s usklađivanjem digitalnog zakonodavstva s europskim standardima, mogu predstavljati važan doprinos jačanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini.
Međutim, naglasila je da odgovornost za očuvanje demokracije ne pripada samo državnim institucijama.
-Potpora neovisnosti medija nešto je što bi Europska unija trebala pružiti koliko god je to moguće. Isto vrijedi i za podršku snažnim organizacijama civilnog društva, jer demokracija ne počinje i ne završava izborima. Ona je puno više od toga, a mediji u tome imaju posebno važnu ulogu – naglasila je.
Govoreći o položaju neovisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu, Loiseau je istaknula da politički i ekonomski pritisci na medije nisu specifični za ovu regiju, već problem s kojim se suočavaju medijske kuće diljem Europe.
Stoga smatra da Europska unija mora nastaviti poboljšavati vlastite mehanizme za zaštitu slobode medija, te stečena iskustva i standarde podijeliti sa zemljama kandidatkinjama.
Izdvojila je Europski zakon o slobodi medija, koji predstavlja važan korak prema jačanju uredničke neovisnosti i zaštiti medijskog pluralizma.
-Mislim da je Europski zakon o slobodi medija bio vrlo pozitivan prvi korak koji bi se trebao provesti u državama članicama i podijeliti sa zemljama kandidatkinjama – rekla je.
Jedan od ključnih preduvjeta za neovisnost medija je transparentnost vlasničke strukture medija, ali i jasno razdvajanje vlasničkih interesa i profesionalne slobode novinara.
Upozorila je da formalno postojanje različitih medija nije dovoljno ako uredničke odluke ostanu pod utjecajem političkih ili ekonomskih centara moći.
Posebnu pozornost posvetila je ulozi algoritama društvenih mreža u oblikovanju javnog informiranja, upozoravajući da digitalne platforme često daju veću vidljivost emocionalno nabijenom i polarizirajućem sadržaju nego profesionalnom novinarstvu.
-Moramo krenuti naprijed kako bi istina zamijenila viralnost na društvenim mrežama. Drugim riječima, profesionalno novinarstvo trebalo bi biti vidljivije od neprofesionalnog sadržaja – rekla je.
Naglasila je da se snažno protivi svakom obliku cenzure, ali smatra da trenutni način rada algoritama doprinosi širenju podjela i manipulativnog sadržaja.
-Trenutno algoritmi digitalnih platformi daju veću vidljivost emocijama, podjelama, ogorčenju i ljutnji nego profesionalnom sadržaju – upozorila je.
Kao primjer mogućeg odgovora na takav problem navela je Inicijativu za povjerenje u novinarstvo, koju razvijaju Reporteri bez granica, a koja je usmjerena na prepoznavanje i promicanje profesionalnih novinarskih standarda.
Po njezinom mišljenju, digitalne platforme treba poticati kako bi se osigurala veća vidljivost profesionalnih medija, bez uklanjanja ili cenzuriranja drugog sadržaja.
-Kada otvorite svoju omiljenu društvenu mrežu, prve informacije koje vidite trebale bi dolaziti iz profesionalnog novinarstva. Ne govorimo o brisanju ili cenzuriranju drugog sadržaja, već o osiguravanju da kvalitetne i profesionalno pripremljene informacije dobiju odgovarajuće mjesto – objasnila je u intervjuu za Fenu EU.
Loiseau je naglasila da je zaštita demokratskih institucija trajni proces koji zahtijeva suradnju državnih institucija, medija, civilnog društva i samih građana.
