Na osnovu dosadašnjih mjerenja, koncentracije praćenih zagađujućih materija koje se mjere na stanici za monitoring kvalitete zraka u Mostaru znatno su niže u odnosu na one koje se bilježe na mjernim mjestima smještenim u dolinama i kotlinama Bosne, kazao je u razgovoru za Fenu Enis Omerčić iz Sektor životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).
– Ovo se u prvom redu odnosi na koncentracije lebdećih čestica (takozvane “PM čestice”) i sumporovog dioksida, koji su osnovni uzročnik narušene kvalitete zraka u našim gradovima. Istovremeno se pokazalo da zrak nije uvijek čist, te su zabilježeni kraći periodi s narušenom kvalitetom zraka u periodu između 25. prosinca 2022. i 10. siječnja ove godine, ali ovo je i očekivano s obzirom da je Mostar jedan od najvećih gradova u našoj zemlji – kazao je Omerčić.
Krajem prošle godine FHMZ je u mostarskom naselju Bijeli brijeg postavio stanicu za monitoring kvalitete zraka.
Stanica je opremljena uređajima koji mjere koncentracije ozona, sumporovog dioksida, azotnih oksida, ugljičnog monoksida i lebdećih čestica manjih od 10 (PM10) i manjih od 2,5 (PM2.5) mikrometara, a mjerenja se obavljaju opremom i metodama koje su propisane pravilnicima FHMZ-a i direktivama EU-a.
Omerčić ističe kako su mjerenja u proteklih mjesec dana, generalno govoreći, pokazala kako je zrak u Mostaru najčešće bio dobar do umjereno zagađen.
– Povremeno i kratkotrajno je dostizao razine nezdravog zraka za osjetljive grupe stanovništva. Po tome Mostar spada u bh. gradove s najmanje narušenom kvalitetom zraka u grupi gradova u kojima se vrše mjerenja – kazao je Omerčić.
PM10 čestice
Početkom godine zabilježen jedan dan s prekoračenjem granične vrijednosti za PM10 čestice.
– Prema našim, ali i propisima koji važe u zemljama Europske unije (EU) u tijeku godine dozvoljeno je imati do 35 ovakvih dana. U drugim danima te koncentracije bile bi dostizane samo povremeno i kratkotrajno i u obujmu koji ne može imati značajnije efekte po ljudsko zdravlje – navodi Omerčić.
Uzročnici povišenih koncentracija lebdećih čestica u prvom redu su ložišta (industrija, toplane, domaćinstva), osobito tijekom hladnijeg dijela godine, te emisije iz prometa kao posljedica izgaranja goriva u motoru, ali i trošenja ceste u suhim uvjetima.
– Koncentracije sumporovog dioksida do sada su prilično niske, što je i očekivano s obzirom da se ugljen kao gorivo koristi u relativno malom obujmu na području Mostara. Koncentracije ozona, ugljičnog monoksida i azotnih oksida također su bile zadovoljavajuće niske – kazao je Omerčić.
Magla i ozon
Početkom 2023. godine nekoliko dana uzastopce u Mostaru je zabilježena pojave magle što je rijetka pojava za Grad na Neretvi, ali također nije nešto što se prvi puta događa.
– Treba imati na umu da je magla prirodna pojava i da ne nastaje kao posljedica zagađenja zraka. Nastaje i u prostorima koji nemaju apsolutno nikakvih izvora zagađujućih materija u zraku. Ono što je zajedničko magli i zagađenju zraka su uvjeti stabilne atmosfere koji će, ako potraju, pogodovati nagomilavanju zagađujućih materija u zraku i ako takvi uvjeti potraju onda je izvjesno da će zrak biti zagađeniji. Ovakve meteorološke situacije karakterističnije su za kotlinske ili dolinske prostore u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje mogu potrajati i do deset ili 15 dana uzastopno. Istovremeno, zrak može biti ozbiljno zagađen i bez pojave magle – navodi Omerčić.
Tijekom sunčanih dana mogu se očekivati povišene koncentracije ozona koje su karakteristične za mediteranska područja, ali i za prometnija mjesta zbog specifičnog mehanizma nastanka ozona.
– Naime, ozon nastaje prirodnim putem – fotokemijskim procesima, odnosno djelovanjem sunčevog zračenja na prisutne materije u zraku uključujući i one koje nastaju prirodnim putem, u prvom redu hlapljive materije koje ispuštaju biljke tijekom vegetativnog perioda. Osim toga, takve materije u zrak emitira i čovjek svojim aktivnostima, a prvenstveno iz prometa, stoga su najviše koncentracije ozona tijekom ljetnih dana i iznad većih gradova – kazao je Omerčić.
Dodaje kako se, osim navedenoga, povremeno u toplijem dijelu godine mogu očekivati i povišene vrijednosti koncentracije lebdećih čestica koje bivaju donošene zračnim strujama iz prostora sjeverne Afrike.
– Riječ je o erodiranoj stjenskoj masi, pustinjskoj prašini podignutoj olujama u više slojeve troposfere koja je prenesena i deponirana u južna područja Europe. Ovaj vid zagađenja smatra se prirodnim i ovdje treba imati na umu da zbog kemijskog sastava (silikati, karbonati i slično) jednake koncentracije lebdećih (PM) čestica donesenih na ovaj način imaju mnogo manje efekte na zdravlje u odnosu na one koje nastaju sagorijevanjem u domaćinstvima ili industriji. Također, moći ćemo pratiti i efekte eventualnih šumskih požara na kvalitetu zraka u Mostaru – kazao je Omerčić.
Trenutno u Hercegovini, osim u Mostaru, stanice za praćenje kvalitete zraka postoje u Trebinju i Gacku (TE Gacko).
– FHMZ upravlja i jednom stanicom u Livnu i ona je najbliža stanici u Mostaru. FHMZ i drugi operateri unutar svojih županija u prethodnom periodu su se fokusirali na područja u kojima su očekivani nivoi zagađenja znatno viši od onih koji su prisutni u Hercegovini. Za sada ne planiramo uspostavu drugih mjernih mjesta u Hercegovini, a moguće je da neke od županija ili općina imaju želju uspostaviti monitoring vlastitim sredstvima – kazao je Enis Omerčić iz Sektor životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).
