Nakon konstituiranja Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnih pitanja koje bi se moglo pokrenuti jest izbor novih članova Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, pišu Nezavisne.
„Puno je stvari koje nismo shvatili iz prethodnog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. godine dogovorili smo se da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo nas opet s istom strukturom, kršeći zakon“, nedavno je rekao Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Inače, HDZ i SNSD godinama tvrde da postojeći sastav Središnjeg izbornog povjerenstva BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani izvan zakona. HDZ i SNSD odmah nakon izbora, četiri, od ukupno sedam članova SIP-a, izašli su sa stavom da je sve učinjeno protivno zakonu i da su za članove povjerenstva imenovani stranački kadrovi.
Ta četiri člana SIP-a izabrao je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u ožujku 2020. godine, i to Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno je Zastupnički dom donio odluku da mandat Šantiću i Arnautoviću prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, Željko Bakalar izabran je za člana SIP-a, na prijedlog zastupnika DF-a. Svi su imenovani na mandat od sedam godina.
Kasnije, u travnju 2021., Vlado Rogić je također izabran za člana SIP-a, dok je Irena Hadžiabdić još uvijek članica SIP-a, iako joj je formalno-pravni mandat istekao 2023. godine, s obzirom na to da je posljednje imenovanje bilo 2016. godine.
Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdić već ispunili uvjete za mirovinu, ali ih je od “smjene po sili zakona” spasio Christian Schmidt, koji je nametnuo izmjene Izbornog zakona BIH i propisao da “postojeći članovi SIP-a ne podliježu uvjetu za mirovinu”. Hadžibadić je uvjete za mirovinu ispunio prošle godine, a Arnautović i Kalaba 2023. godine.
Dakle, u biti, sedmogodišnji mandat Šantića, Arnautovića, Kalabe i Bjelice Prutine istječe već u ožujku ove godine, a Bakalara u svibnju. Hadžibadićev ugovor istekao je 2023. godine, a Rogićev ugovor u travnju 2028. godine.
Iako formalno-pravno članovi SIP-a ne mogu biti članovi stranaka i s njima povezani, iz glasovanja u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i političkih rasprava o zakonitosti članova SIP-a, vidljivo je da svi postojeći članovi SIP-a imaju podršku određenih političkih stranaka.
Ono što je sigurno, a što se već najavljuje, jest da će HDZ i SNSD inzistirati na izboru novih članova SIP-a, a to nalaže i sam Izborni zakon BiH, s obzirom na to da će se u ožujku stvoriti preduvjeti da pet od sedam članova SIP-a bude razriješeno dužnosti zbog isteka mandata.
Prema važećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova SIP-a formira se povjerenstvo od sedam članova, od kojih dva imenuje predsjednik Vrhovnog suda iz reda članova Vrhovnog suda, zatim tri imenuje Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove iz reda Zastupničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik SIP-a iz reda članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Zadatak ovog povjerenstva je predložiti članove nominacijske komisije Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, on navodi da SIP obavještava Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da mu istječe mandat. To znači da je SIP to već trebao učiniti. Nadalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova SIP-a, povjerenstvo treba objaviti javni natječaj za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.
S obzirom na to da su izbori upravo održani, ovaj posao će sasvim sigurno pričekati novi saziv Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje su u proceduri, želio promijeniti postupak izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Njihov prijedlog je da se natječaj provede, a članove predlože članovi Kolegija Zastupnika i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim, taj prijedlog je još uvijek daleko od usvajanja.
