Siromaštvo u Bosni i Hercegovini sve je izraženije, a sve veći broj građana suočava se s teškoćama u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, zbog čega raste i potreba za humanitarnom pomoći, upozoravaju iz Crvenog križa u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se širom svijeta obilježava na današnji dan.
Tajnik Crvenog križa Grada Mostara Alen Kajtaz u razgovoru za Fenu upozorio je da je problem siromaštva izraženiji nego ranijih godina, kako u Mostaru tako i u ostatku Bosne i Hercegovine, te da rast troškova života dodatno otežava položaj socijalno ugroženih građana.
- Samo činjenica da je gorivo poskupilo, a da država nema kvalitetan odgovor na ono što povećanje cijene goriva povlači sa sobom, naznaka je da ljudi teško žive. Nažalost, nemamo neku strategiju na koji način da odgovorimo. Zahvaljujući humanitarnim i karitativnim organizacijama koje djeluju na području Bosne i Hercegovine još uvijek se čuva neki socijalni mir. Dokad će to biti, zaista ne znam, ali mislim da sadašnja situacija postaje neizdrživa – kazao je Kajtaz.
Raste broj građana u stanju socijalne potrebe
Istakao je da se Crvenom križu svakodnevno obraća sve veći broj građana koji traže različite oblike pomoći, od hrane i higijenskih potrepština do pelena za odrasle, potrepština za djecu i školskog pribora.
- Veći je i broj korisnika javnih kuhinja nego što je to zvanično registrirano u centrima za socijalni rad. Svakodnevno imamo priliv ljudi i zahtjeve za bilo kakvom vrstom pomoći. Sve je veći broj zahtjeva za pomoć – naveo je Kajtaz.
Prema njegovim riječima, Crveni križ Grada Mostara i ove godine planira obilježiti Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti podjelom humanitarnih paketa najugroženijim kategorijama stanovništva.
Siromaštvo i socijalna isključenost u FBiH
Iz Crvenog križa Federacije BiH ističu da siromaštvo nije samo nedostatak financijskih sredstava nego je često povezano sa socijalnom isključenošću, marginalizacijom i otežanim pristupom osnovnim uslugama, uključujući obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i adekvatne stambene uvjete.
U okviru socijalno-humanitarne djelatnosti, Crveni križ FBiH organizira prikupljanje i distribuciju pomoći osobama u stanju socijalne potrebe te provodi programe podrške različitim kategorijama stanovništva, s posebnim fokusom na starije osobe i druge socijalno osjetljive grupe.
Jedan od važnih oblika podrške su javne kuhinje, koje osiguravaju obroke osobama koje nemaju dovoljno sredstava za prehranu. Rast broja njihovih korisnika, uz povećanje cijena hrane i drugih životnih troškova, dodatno opterećuje postojeće kapacitete i resurse.
Sveobuhvatna skrb za starije osobe i ranjive skupine
Posebna pažnja posvećena je i starijim osobama kroz program „Starenje i zdravlje“, koji obuhvata njegu i pomoć u kući te aktivnosti usmjerene na aktivno i zdravo starenje. Ovi programi imaju za cilj unapređenje zdravlja i kvaliteta života starijih osoba, osoba s invaliditetom i drugih kojima je potrebna podrška u svakodnevnom funkcioniranju.
Dodatnu podršku pruža i projekt „Gerontodomaćice“, usmjeren na unapređenje usluga pomoći u kući za starije osobe, osobe s invaliditetom i druge osobe u potrebi.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti prilika je da se ukaže na težak položaj građana koji se suočavaju s ekonomskim i društvenim preprekama, ali i na značaj kontinuirane podrške humanitarnih organizacija u osiguravanju osnovnih životnih potreba i očuvanju dostojanstva najugroženijih.
U svijetu više od milijardu siromašnih
Gotovo 1,1 milijarda ljudi u svijetu živi u uvjetima višedimenzionalnog siromaštva, od čega više od polovice čine djeca mlađa od 18 godina, navodi se u novom izvješću Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Inicijative za ljudski razvoj i siromaštvo (OPHI) pod nazivom „Global Multidimensional Poverty Index 2026“.
Izvješće mjeri siromaštvo izvan samih novčanih prihoda, obuhvaćajući deprivacije u tri ključne dimenzije – zdravstvu, obrazovanju i životnom standardu.
Prema objavljenim podatcima, najteže pogođene regije i dalje su Subsaharska Afrika s oko 550 milijuna te Južna Azija s oko 380 milijuna višedimenzionalno siromašnih stanovnika, što zajedno čini više od tri četvrtine ukupne globalne brojke. Uz to, čak 83 posto svih siromašnih živi u ruralnim područjima.
Iz UN-a posebno upozoravaju na snažnu povezanost siromaštva i oružanih sukoba. Gotovo polovica siromašne populacije, odnosno više od 480 milijuna ljudi, živi u zemljama pogođenim ratom, nestabilnošću i krizama, gdje sukobi i klimatske promjene sustavno poništavaju višegodišnji napredak.
Najčešće deprivacije s kojima se kućanstva susreću odnose se na nedostatak čistih energenata za kuhanje, neadekvatne sanitarne uvjete, nepristupačnost pitke vode, neuhranjenost te napuštanje školovanja u ranoj dobi.
U zaključcima se naglašava kako borba protiv siromaštva zahtijeva izravna ulaganja u infrastrukturu, primarnu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje djece, kako bi se prekinuo krug međugeneracijskog siromaštva.
