Glavobolja je jedna od najčešćih tegoba s kojima se susrećemo svaki dan. Iako je često prolazna i bezopasna, ponekad može biti način na koji nam tijelo govori da nešto nije u ravnoteži. Važno je prepoznati razliku između normalne glavobolje i one koja zahtijeva dodatnu pažnju.
Glavobolja je vrlo čest simptom i u većini slučajeva nije znak ozbiljne bolesti, kaže prof. dr. sc. med. Aida Šehanović, specijalistica neuropsihijatrije u Općoj bolnici Medicana Sarajevo.
-Kod primarnih glavobolja, poput migrene i tenzijske glavobolje, klaster glavobolje, glavobolja je bolest, a ne posljedica nekog drugog poremećaja – kaže prof. dr. sc. Sehanović.
Međutim, naglašava profesorica, postoje situacije kada glavobolju treba shvatiti ozbiljno.
-Posebno je važno obratiti pozornost ako se pojavi iznenada i vrlo intenzivno, ako je to ‘najgora glavobolja u vašem životu’, ako se prvi put pojavi u kasnijoj dobi ili ako se njezin karakter značajno promijenio – rekla je prof. dr. sc. Sehanović.
Osim toga, dodaje liječnik, treba ga shvatiti ozbiljno ako ga prate neurološki simptomi: „Slabost ruke ili noge, oštećen govor, vid, ravnoteža, gubitak svijesti, konfuzija – ili visoka temperatura i ukočen vrat. Stoga nije odlučujući samo intenzitet boli. Važan je način nastanka, popratni simptomi i promjene u odnosu na prethodne glavobolje“, kaže prof. dr. sc. Sehanović.
Intenzitet, mjesto i način na koji se glavobolja javlja, profesor dr. Šehanović, mogu biti vrlo korisni, ali sami po sebi obično nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze.
-Primjerice, kod migrene bol je često pulsirajuća, srednje jaka do jaka, može biti jednostrana, pojačava se tjelesnom aktivnošću i često je prati mučnina, povraćanje ili osjetljivost na svjetlost i zvuk. Kod tenzijske glavobolje bol je češće bilateralna, pritiskajuća ili stežuća – pacijenti je često opisuju kao da imaju „prsten“ oko glave. Obično je ne prati izražena mučnina – kaže prof. dr. sc. Sehanović.
Dr. Šehanović dodatno naglašava da treba biti oprezan s pojednostavljenim pravilom da “mjesto boli govori koji je organ bolestan”.
-To nije uvijek točno. Bol u čelu, potiljku ili iza oka ne znači automatski da je problem na tom mjestu. Obrazac glavobolje – kako počinje, koliko dugo traje, koliko često se javlja, što je izaziva i koji je simptomi prate – puno je važniji od same lokacije boli – objašnjava profesor.
Budući da različite vrste glavobolja mogu imati različite karakteristike i uzroke, važno je znati prepoznati obrasce koji ih međusobno razlikuju. Nije svaka glavobolja migrena, ali ni svaka glavobolja koja se prvi put pojavi ne mora nužno značiti ozbiljan zdravstveni problem.
-Najlakše je uočiti nekoliko karakteristika. Migrena je često pulsirajuća, srednjeg do jakog intenziteta, često jednostrana, pogoršava se tjelesnom aktivnošću i može biti popraćena mučninom, povraćanjem i preosjetljivošću na svjetlost i zvuk. Kod nekih pacijenata prije glavobolje postoji aura – na primjer, bljeskovi pred očima, trnci ili prolazni poremećaj govora. Tenzijska glavobolja je obično bilateralna, pritiskajuća ili stežuća, obično je blaga do umjerena i ne mora značajno ograničavati dnevne aktivnosti. Često je povezana sa stresom, dugotrajnim sjedenjem, napetošću mišića i nedostatkom sna – pojašnjava razliku između migrene i tenzijske glavobolje prof. dr. sc. Šehanović navodi: “S druge strane, sekundarna glavobolja nastaje kao posljedica drugog zdravstvenog problema – na primjer, infekcije, poremećaja krvnih žila (npr. moždani udar), ozljede, određenih metaboličkih poremećaja ili drugih neuroloških i sistemskih bolesti. Zato je važno uzeti dobru medicinsku anamnezu i neurološki pregled kod svake nove, neobične ili promijenjene glavobolje, te tek na temelju toga odlučiti jesu li potrebne dodatne pretrage.”
Nakon što prepoznamo o kojoj se vrsti glavobolje radi, važno je razgovarati o načinu na koji se liječe. Mnogi ljudi danas posežu za lijekovima protiv bolova čim osjete prve simptome, ali problem može nastati kada lijekovi prečesto postanu rješenje. U određenim situacijama njihova česta upotreba može čak doprinijeti činjenici da se glavobolje javljaju sve češće.
-Ovo je vrlo važno, jer se pacijenti ponekad nađu u začaranom krugu: imaju glavobolju, uzmu lijek, bol prođe, ali se glavobolja ponovno pojavi – pa počnu uzimati lijek sve češće. Uz čestu upotrebu lijekova protiv bolova i glavobolje, glavobolje se mogu pojaviti zbog prekomjerne upotrebe lijekova, odnosno glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova – objašnjava prof. dr. sc. Sehanović.
Navodi da je problem posebno vjerojatan kada se lijekovi za akutno liječenje glavobolje koriste nekoliko dana.
-Kao opće pravilo, problem je posebno vjerojatan kada se lijekovi za akutno liječenje glavobolje koriste deset ili više dana u mjesecu u slučaju triptana, opioida ili kombiniranih analgetika, tj. 15 ili više dana u mjesecu u slučaju jednostavnih analgetika poput paracetamola ili nesteroidnih protuupalnih lijekova, tijekom najmanje tri mjeseca. Zato nije dobro samo stalno ‘gasiti’ bol tabletom. Važno je znati: lijek protiv glavobolje nije sam po sebi problem. Problem nastaje kada njegova upotreba postane prečesta i počne ovjekovječiti upravo ono što pokušavamo liječiti. Glavobolja je simptom, a ne dijagnoza – zato je najvažnije prepoznati njezin obrazac i na vrijeme prepoznati što odstupa od uobičajenog – naglašava prof. dr. sc. Sehanović
Iako većina glavobolja nije znak ozbiljnog zdravstvenog problema, postoje situacije kada način na koji se glavobolja pojavljuje, njezina nagla promjena ili simptomi koji je prate zahtijevaju posebnu pozornost i hitnu procjenu.
-Postoje određeni ‘crveni znakovi’ koji zahtijevaju hitnu procjenu. Prije svega, iznenadna, eksplozivna glavobolja koja doseže maksimalni intenzitet u nekoliko sekundi ili minuta. Ovo je situacija koju ne treba čekati kod kuće – naglasila je prof. dr. sc. Sehanović.
Doktorica neuropsihijatrije također navodi da glavobolje praćene: “slabošću ili utrnulošću na jednoj strani tijela, poremećajem govora, iznenadnim poremećajem vida, poremećajem svijesti ili konfuzijom, epileptičkim napadajem, teškom nestabilnošću ili poremećajem koordinacije, visokom temperaturom i ukočenim vratom” zahtijevaju hitnu procjenu.
Prof. dr. sc. Šehanović naglašava poseban oprez. Dr. sc. Šehanović, potreban je i kod “novih ili progresivno češćih glavobolja, posebno kod osoba koje prije nisu imale takvih problema, kao i kod osoba s malignom bolešću, poremećajem imuniteta ili nakon ozljede glave. Također, ako se glavobolja prvi put pojavi tijekom trudnoće ili neposredno nakon poroda, zahtijeva posebnu procjenu. Ne treba paničariti zbog svake glavobolje, ali ni određene simptome ne treba zanemariti”, zaključuje prof. dr. sc. dr. sc. med. Aida Sehanović.
