Crnogorska nevladina organizacija Centra za građansko obrazovanje (CGO) objavila je analitički dokument „Strategije relativizacije zla: ratni zločinac kao ‘general’ – Glorifikacija Ratka Mladića kao test vladavine prava i demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori“.
Publikacija dokumentira slučajeve veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića nakon njegove smrti 27. kolovoza 2026. godine i analizira reakcije policije, tužilaštva, Vlade, Skupštine i drugih institucija kroz domaći pravni okvir, raniju praksu i obaveze Crne Gore u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Glorifikacija pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca u Crnoj Gori više nije marginalna pojava, već pitanje vladavine prava, političke odgovornosti i vrijednosne usklađenosti države s Europskom unijom, a posebno zabrinjava neujednačen institucionalni odgovor, koji ostavlja utisak da granice dopuštenog ne određuje samo zakon, već i politička moć onoga tko ga prelazi, priopćeno je iz CGO-a.
Nalazi pokazuju da glorifikacija Mladića nije ostala na marginama društvenih mreža. U njoj su sudjelovali nositelji državnih i lokalnih funkcija, stranački funkcioneri, predstavnici vjerskih struktura, rukovoditelji javnih ustanova i drugi javni akteri. Pratila su je organizirana okupljanja, transparenti i grafiti u više crnogorskih gradova, uključujući i poruke otvorene mržnje.
Nasuprot rasprostranjenosti pojave, institucionalni odgovor bio je neujednačen. Crna Gora ima pravni okvir za postupanje u slučajevima javnog odobravanja, negiranja ili značajnog umanjivanja težine pravosnažno utvrđenih ratnih zločina, kada su ispunjeni zakonski elementi.
Međutim, reakcija institucija bila je najbrža prema grupama na ulici, sporija prema nositeljima javnih funkcija, a izostala je kod nositelja najviših funkcija, naveli su iz CGO-a.
Dosadašnja poznata postupanja završavala su u prekršajnoj, a ne kaznenoj ravni. Time se proizvodi opasna percepcija da granice dopuštenog ne određuje samo zakon, već i politička pozicija aktera.
Analiza ukazuje i na izostanak jasnog političkog standarda na vrhu izvršne vlasti. Premijer Milojko Spajić nije se osobno oglasio ni povodom sućuti koje je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio porodici Mladića, niti povodom kontinuiranog veličanja Mladića u Crnoj Gori.
Predsjednik države Jakov Milatović jasnije je osudio glorifikaciju, ali bez postupanja prema svom savjetniku Nebojši Vuksanoviću, koji je podržao jednu od glorifikujućih objava Mladiću.
CGO-ova publikacija donosi i konkretne preporuke. Vladi Crne Gore preporučuje se uspostavljanje jasnog standarda javne odgovornosti imenovanih i postavljenih dužnosnika koji relativiziraju pravomoćno utvrđene ratne zločine ili glorificiraju njihove počinitelje.
Državnom tužiteljstvu preporučuje se da svaki prijavljeni slučaj procjenjuje individualno i dosljedno, bez obzira na funkciju aktera, i javnost informira o ishodima.
Lokalne samouprave trebaju osigurati brzo postupanje prema sadržajima na javnim površinama koji mogu predstavljati govor mržnje ili glorifikaciju ratnih zločinaca, dok obrazovne institucije trebaju osnažiti nastavu o ratovima 90-ih, tranzicijskoj pravdi i pravomoćno utvrđenim činjenicama.
Analize se objavljuje i uoči jutrašnjeg glasanja u Skupštini Crne Gore o inicijativi za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
CGO u publikaciji ocjenjuje da javno iskazivanje sućuti porodici pravomoćno osuđenog za genocid, s pozicije predsjednika Skupštine, predstavlja pitanje političke odgovornosti.
Skupštinsko izjašnjavanje pokazat će kakav standard političke odgovornosti zastupnici uspostavljaju u odnosu na postupanje nositelja jedne od najviših državnih funkcija.
Bilo bi veoma važno da poslanici stave demokratske vrijednosti ispred dnevno političke partijske matematike, a nesumnjivo je da će se to procjenjivati i u institucijama EU i državama članicama EU, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje.
