Grad Mostar, gospodarsko središte južnog dijela Bosne i Hercegovine, uskoro bi trebao dobiti jedan od najiščekivanijih, a iz kuta protočnosti teretnog prometa, i najpraktičnijih infrastrukturnih rješenja, osiguravajući time bolju uvezanost sa zapadom Hercegovine, uz istodobno izbjegavanje prometnih zastoja i gužvi.
Ostvaren spoj
Projekt mostarske južne obilaznice, , napreduje izvrsnom dinamikom, a posljednja u nizu dobrih vijesti je povezivanje s njezinim južnim krakom u blizini Mosta Franje Blaževića (Avijatičarski most), što u praksi znači i ostvarivanje spoja s magistralnom cestom M17, piše Večernji list.
Južna obilaznica, čiji je početak u blizini sela Miljkovići, gradi se u segmentima; do sada je određen dio od navedenog kružnog toga i spoja s prometnicom do Pologa, izgrađen je kolosalni vijadukt Marijanovića Draga dužine 200 metara, ali i jedan od najdužih tunela u ovom dijelu BiH, tunel Novi dužine 915 metara. Obilaznica se zatim spušta zapadnim obroncima brda Hum prema naselju Rodoč, a čak je i pogledom izdaleka moguće uočiti da je i navedeni dio infrastrukturnog projekta generacije ugrubo odrađen. Stoga nije nerealno pretpostaviti da bi možda čak iduće godine prva vozila mogla putovati ovom prometnicom, čije su karakteristike i geografski položaj određeni u svrhu poboljšanja protočnosti prometa koji će sada zaobilaziti gusto naseljena područja, što u konačnici omogućuje da Mostar, kao gospodarsko središte ovoga dijela BiH, dobije toliko potreban prometni prsten, uz neometan tranzit teretnog prometa, kao i minimalan utjecaj na onaj gradski.
U strateškom smislu ovo nije samo klasična obilaznica; projekt je to povezivanja središta Hercegovine i doline Neretve s njezinim zapadnim dijelovima jer samu prometnicu valja promatrati kao dijelom širokog spektra prometne revitalizacije regije Hercegovine te će, s obzirom na to da će njezin prirodni nastavak predstavljati brza cesta od Pologa, preko Širokog Brijega i Gruda do Imotskog, u praktičnom smislu omogućavati najkraću prometnu vezu od Mostara do granice s Republikom Hrvatskom. Vrijednost navedene brze ceste ogleda se u činjenici što će se njome omogućiti kvalitetnije povezivanje Hercegovine s koridorom Vc, graničnim prijelazima prema Republici Hrvatskoj i europskim transportnim tokovima, uz istovremeno unaprjeđenje sigurnosti prometa, rasterećenje postojećih magistralnih cesta te stvaranje povoljnijih uvjeta za gospodarski razvoj, turizam i mobilnost stanovništva.
Realizacijom ovog projekta stvaraju se pretpostavke za snažnije prometno povezivanje zapadne Hercegovine s ostatkom Federacije Bosne i Hercegovine i Europskom unijom. I dok se na južnim prilazima gradu aktivno radi, čini se da je i jugozapadni ulaz u Mostar, onaj iz smjera Čitluka, ovih dana ponovno postao gradilište. Nakon što je prošle godine proširen dio magistralne prometnice preko brda Hum, započela je realizacija nove faze, i to na prilično zahtjevnom terenu koji karakteriziraju dobro poznati krš, ali i prilično strme padine.
Pitanje autoceste
Gradnja obilaznice, revitalizacija postojećih magistralnih prometnica te spajanje s brzom cestom prema RH hvale su vrijedni projekti usmjereni osnaživanju gospodarske pozicije Mostara, ali i BiH u cjelini, no onaj ključni projekt, prepoznat kroz spajanje na koridor Vc, trenutačno je u svojevrsnoj političkoj blokadi. Predsjedništvo BiH, tobože zbog brige o vojnoj imovini, iako je Ministarstvo obrane donijelo odluku kojom je predmetnu imovinu označilo kao neperspektivnu, i dalje ne dopušta početak realizacije dionice od južnog izlaza iz Mostara do naselja Buna. I dok se mozaik dionica od granice s Hrvatskom do kraja Dubravske visoravni već posložio, a intenzivno se radi i na tunelu Kvanj, kojim autocesta dolazi praktički do Bune iz smjera juga, Mostar će, prema svemu sudeći, i dalje ostati crna rupa.
